BiH mora što više ulagati u obrazovanje mladih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Generalna direkcija Europske komisije za obrazovanje i kulturu i Generalna direkcija za susjedstvo i pregovore o proširenju organizatori su pete dvodnevne regionalne konferencije ministara obrazovanja koja je danas počela u Sarajevu.

Šef Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU Lars Gunner- Wigemark kazao je novinarima prije početka da je prošli takav skup rezultirao s 11 projekata koje su usuglasili sudionici, a govore o ocjenama i standardima u oblasti obrazovanja i drugim važnim oblastima.

Budućnost države

Nadležnima u BiH poručio je da se mora što je više moguće ulagati u obrazovanje mladih jer su oni budućnost ove države, te naglasio da mladi u BiH, zaposleni ili ne, žele kvalitetno obrazovanje što bi trebalo da im omogući pristojna radna mjesta. Osim toga potrebno je i takvo gospodarstvo koja će omogućiti zapošljavanje nakon obrazovanja.

''U BiH se mnogo govori o problemima kao što su dvije škole pod jednim krovom ili jezik na kojem se učenici poučavaju u školama. Ta pitanja su važna, spadaju u osnovna ljudska prava'', kaže on.

Ipak, važnije od toga je kvalitetno obrazovanje podjednako dostupno za sve, bez obzira na nacionalnost ili odakle dolaze. Pokazao je to na primjeru EU te naglasio da su se države koje imaju kvalitetno obrazovanje lakše izborile s visokom stopom nezaposlenosti. Resorni bh. ministar Adil Osmanović svjestan je važnosti usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, ali i sa žaljenjem konstatira da u BiH ta politika nije još dovoljno razvijena.

''U svakoj državi sustav obrazovanja je kompleksno pitanje, posebno kod nas. Ovdje mora biti veća povezanost s agencijama koje se bave zapošljavanjem i naravno da se visokoobrazovne institucije kreću u tom pravcu'', naglasio je.

Tržište rada

Kao iskorak koji je BiH napravila u odnosu na druge države naveo je Platformu visokog obrazovanja koja je usmjerena na uklapanje visokog obrazovanja s politika obrazovanja u državama regije i EU, a usuglašena je s nadležnim županijskim i entitetskim ministarstvima.
Usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada među prioritetima je i susjednih država. Tako nesklad između ponude i tražnje na tržištu rada u npr. Crnoj Gori pokušavaju riješiti zatvaranjem nekih studijskih programa na državnom sveučilištu, a resorni ministar Predrag Bošković najavljuje i radikalnije mjere.

''Energetika je nešto gdje će postojati šanse za zaposlenje kao i niskogradnja s obzirom na to da smo počeli gradnju autoputa a to će u narednih desetak godina zaokupiti tržište rada u Crnoj Gori'', kazao je.

Uz nezaobilazne teme na susretu ministara obrazovanja regije, između ostalog, je aktualno i obrazovanje migranata. Radi se o desecima tisuća ljudi koji se duže ili kraće zadržavaju u državama tranzita i za to vrijeme moraju dobiti obrazovanje koje mora biti koordinirano da se ne bi razlikovalo od države do države.

''Naša je obaveza da barem najmlađima damo obrazovanje kakvo je moguće. Najbitnije je da, kad su već tu, imaju mogućnost za socijalizaciju, učenje o kulturi države u kojoj su…. Tu možemo mnogo uraditi zajedno u regiji'', kazao je ministar u Vladi Srbije Srđan Verbić.

Zapadno balkanska platforma pokrenuta je 2012. s primarnim ciljem pružanja regionalne politike dijaloga i suradnje o pitanjima obrazovanja i obuke.