BiH po stanovniku godišnje izdvaja od 70 do 80 KM za lijekove

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednica Komore magistara farmacije u Federaciji Bosne i Hercegovine Zahida Binakaj smatra da bi prije implementacije pravilnika o reguliranju maksimalne cijene lijekova u BiH, koji bi se uskoro trebao naći u Vijeću ministara, trebalo uraditi provjeru kako će se on odraziti na tržište lijekova uopće.

Takva simulacija trebala bi dati i odgovor na pitanje da li će te promjene uvjetovati i promjenu u kvaliteti lijekova koji će biti na bh. tržištu, jer snižavanje cijena, mišljenja je Binakaj, bilo čega pa tako i lijekova zahtijeva analizu posljedica.

''Za to pitanje posebno su zainteresirani bh. građani, ali i oni koji su uključeni u davanje usluga u oblasti prometa lijekovima te bi trebalo vidjeti šta će se dogoditi i da li je to realno za opstanak tržišta onim lijekovima koji će biti stvarno kvalitetni i dobro kontrolirani'', izjavila je Binakaj za Fenu.

Problematičnim je ocijenila i činjenicu da ova komora nije bila uključena u izradu pravilnika koji bi trebao formirati cijenu lijekova na nivou države BiH, formirati veleprodajnu i maloprodajnu cijenu lijekova, ali i njihovu kontrolu.

Binakaj ističe da struka nije bila uključena u izradu tog pravilnika, iako se radi o dokumentu koji je od enormnog značaja za cjelokupno zdravstvo, a osobito za apotekarstvo i farmaciju uopće, a njime se, tvrdi, određuje sudbina farmaceuta, odnosno apotekara.

Kritičari predloženog pravilnika, koji će se sutra naći na dnevnom redu Stručnog vijeća Komisije za lijekove i medicinska sredstva BiH, generalno zamjeraju što je ovako važan dokument doveden pred usvajanje bez javne rasprave te ističu da će najviše negativnih posljedica imati po apotekarstvo u BiH.

Predsjednik Farmaceutske komore Kantona Sarajevo Mirsad Šabaredžović smatra da je ovaj pravilnik potrebno usvojiti, iako ga ne smatra savršenim. Ističe da je to dokument koji je moguće kasnije mijenjati.

Upozorava da su tvrdnje po kojima će se primjenom novog pravilnika ostvariti uštede između 100 i 150 milijuna KM nerealne. Prema njegovim analizama, ukoliko se primijeni predloženi model referentnog izračunavanja cijena s faktorom između 0,97 i jedan, maksimalne uštede bile bi 10 do 14 posto, odnosno između 20 i 26 milijuna, a sve više od toga je nerealno.

Šabaredžović dodaje da bi se trebalo više pozabaviti usvajanjem jedinstvene esencijalne liste lijekova i usvojiti pravnu strategiju nacionalne politike lijekova.

Također, upozorava da je BiH zemlja koja najmanje izdvaja za lijekove po stanovniku. Tako BiH izdvaja između 70 i 80 KM godišnje, dok Srbija izdvaja 200, Hrvatska oko 260, a Slovenija oko 360 KM.