Dani frankofonije

BiH pokušava iskoristiti sve što nudi organizacija za Frankofoniju

Sci-Tech / Flash | 22. 03. 2017. u 13:57 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obrazovanje, sport, suradnja, mobilnost, gospodarstvo, podrška mladima, kultura samo su neki od ciljeva kojima teže članice Međunarodne organizacije za frankofoniju.

O značaju ove organizacije danas su u Ministarstvu vanjskih poslova BiH govorili nacionalni koordinator BiH za Frankofoniju Almir Šahović, veleposlanica Francuske u BiH Claire Bodiny, Švicarske Konfederacije Andrea Rauber Saxer, Rumunije Dana Constatinescu, te veleposlanici Grčke Georgis Ilopolus, Arapske Republike Egipat Yasser Saywed Mahmoud El Atawi i šef Diplomatskog ureda Belgije u BiH Joris Ronse.

Almir Šahović je naveo da su Dani frankofonije značajni i za Bosnu i Hercegovinu jer je BiH jedna od zemalja koje imaju institucionalne odnose s ovom međunarodnom organizacijom, u kojoj ima status promatrača, što je ne sprječava da bude aktivna u ovoj organizaciji.

Kako je Šahović istaknuo, osim što se u zemljama članicama govori francuskim jezikom tu je i niz aktivnosti poput zaštite ljudskih prava, medijacije u sporovima, promocija kulturne i gospodarske suradnje.

BiH pokušava iskoristiti sve mogućnosti koje nudi organizacija za Frankofoniju.

Veleposlanica Bodony, između ostalog, je navela ulogu mladih kao aktivnog dijela društva, kao i značaj sporta, kulture , te značaj privrede.

Veleposlanica Švicarske Andrea Rauber Saxer istaknula je da to što govore isti jezik jeste značajno, ali da je još značajnije naći zajednički jezik i graditi mostove i dijalog.

Veleposlanica Rumunije skrenula je pozornost i na značaj mobilnosti kad je riječ o obrazovanju, tržištu rada.

Od 20. ožujka do 7. travnja u Okviru Dana frankofonije održavaju se brojni događaji iz raznih područja: filmovi, književnost, muzika i gastronomija.

Frankofonija je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Riječ je o francuskom izrazu, 'skovanom' 1880. od francuskog geografa Onésimea Reclusa, brata Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država što koriste francuski jezik.

Frankofoniju čine zemlje članice, pridružene zemlje i zemlje promatrači, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Moderna frankofonija je stvorena 1970. Njen moto je jednakost, komplementarnost i solidarnost.

Kopirati
Drag cursor here to close