Kako se zaštiti
BiH: Privatnost je izložena riziku
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Agencija za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, u fokusu ovogodišnjeg rada ima radionice, prvenstveno namijenjene maloljetnicima i djeci, kako bi u eri masovnih komunikacija i društvenih mreža saznali više o značaju zaštite osobnih podataka i opasnostima od mogućih zloupotreba.
To je najavilo rukovodstvo Agencije na pres-konferenciji održanoj povodom 28. siječnja, Europskog dana zaštite podataka, koji se naziva i Danom privatnosti.
Pridružujući se osmi put obilježavanju ovog datuma, danas će od 13 do 16 sati u sjedištu Agencije u Sarajevu biti održan Dan otvorenih vrata. Na adresi Vilsonovo šetalište 10, u sobi 122/I, zainteresirani građani moći će se informirati o osnovnim načelima privatnosti i različitim pitanjima vezanim za obradu i zaštitu osobnih podataka.
Kazne od 100 KM do 100.000 KM
U prošloj godini, Agencija je provela 93 inspekcijska nadzora, primila 103 prigovora nositelja osobnih podataka i dala 206 mišljenja pravnim i fizičkim licima, osam mišljenja na zakone te izdala deset prekršajnih naloga. Bilo je i više od 900 zahtjeva za savjete.
Agencija je izdala i deset prekršajnih naloga prošle godine, a u njenom dosadašnjem radu su izrečene 63 prekršajne kazne za nedozvoljeno postupanje u ovoj oblasti. Kazne mogu biti od 100 KM do 100.000 KM, rekla je pomoćnica direktora Agencije u sektoru za inspekcijski nadzor i prigovore Samira Čampara.
U 2016., u fokusu rada bili su prigovori građana i zahtjevi za davanje mišljenja vezanih za obradu jedinstvenog matičnog broja i kopije osobne karte od raznih kontrolora, odnosno raznih javnih organa. Bilo je i prigovora zbog nebrisanja uvjetne presude u zakonskom roku protiv jednog policijskog tijela u BiH, navela je također Čampara.
Agencija se bavila i slučajem obrade podataka o zdravstvenom stanju okrivljenog u kaznenom postupku, bez naredbe suda, te slučajem policijskog tijela koje je otkrilo identitet građanina u kaznenom postupku kad nije bio neophodno u toj fazi postupka.
Čampara je navela da je Agencija primila prijave i zbog objavljivanja cijelih popisa studenata, s imenima, prezimenima, matičnim brojevima i kućnim adresama. Veliki broj obraćanja Agenciji vezan je za mišljenje o zakonskom slobodnom pristupu informacijama, navela je.
Uskraćena podrška
Direktor Agencije Petar Kovačević kazao je na pres-konferenciji da sektor zaštite podataka doživljava afirmaciju u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu, ali i da nije potpuno zadovoljavajući odnos prema ovom važnom pitanju niti podrška tijelima kakvo je ta agencija.
Po njegovim riječima, od početka su je podržavali Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara, ali je prošle godine, podrška "na neki način uskraćena“.
Kovačević kaže da 2015. godine izvještaj Agencije nije dobio podršku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iako je bio istinit. Tome je doprinio komentar jednog diskutanta vezan za odnos s Tužiteljstvom. Tri dana po sjednici Zastupničkog doma, on je, kaže, dobio obavijest Tužiteljstva da se istraga protiv njega obustavlja zbog nedostatka dokaza. Izvještaj Agencije je odobren u Domu naroda, napomenuo je također.
Agencija nema odgovarajuću podršku Vijeća ministara BiH, ističe Kovačević i napominje da ona radi sa 60 posto potrebnih kadrova od zakonski propisanih 27 službenika.
Zamjenik direktora Ante Boras kaže da se ovoj oblasti ne daje dovoljan značaj u Bosni i Hercegovini i u prilog tome naveo i zainteresiranost medija za današnju pres-konferenciju. On se nada, rekao je, da će biti postavljeni standardi i pojačati se interes medija za ono što je prioritet u ovoj oblasti, jamčenje prava svakoj osobi na privatnost.
Kao jedan od glavnih zadataka Agencije za zaštitu osobnih podataka, Boras je naveo potrebu preventivnog edukativnog djelovanja, u što trebaju biti uključeni i drugi društveni segmenti.
Planirane su i aktivnosti u cilju poboljšanja zakonske regulative, kazao je također Boras podsjećajući da je Vijeće Europe usvojilo uredbu koja će se direktno primjenjivati u zemljama članicama Europske unije.
U brošuri koja je predočena novinarima na današnjoj pres-konferenciji, navedeno je da zaštita osobnih podataka proizlazi iz prava na privatnost kao jednog od osnovnih ljudskih prava garantiranih Ustavom BiH.
Propisana je Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Službeni glasnik BiH, broj 49/06), koji sadrži pravila, principe te prava i dužnosti prilikom obrade osobnih podataka.
Privatnost izložena riziku
''U suvremenom društvu informatike i tehnologije, s mogućnostima koje pružaju nova komunikacijska i račinalna dostignuća, privatnost svakog građanina izložena je visokim rizicima. Upravo je zbog toga zaštita osobnih podataka i privatnosti jedna od temeljnih demokratskih vrijednosti trećeg milenija'', navedeno je u brošuri.
Agencija u tom podsjetniku upućuje građane na činjenicu da su osobni podaci koji ih nedvosmisleno razlikuju od ostalih građana identifikacijski podaci - ime, prezime, adresa prebivališta, datum rođenja, jedinstveni matični broj.
''Imate pravo biti informirani prvenstveno o svrsi obrade, onome ko obrađuje podatke, kome podaci mogu biti dostupni i o zakonskoj obavezi dostavljanja podataka za obradu. Imate pravo da, kada saznate ili posumnjate da su Vaši osobni podaci protuzakonito obrađeni, podnesete prigovor i zahtijevate obustavu obrade, zatim ispravljanje nezakonito prouzrokovanog činjeničnog stanja kao i dopunu, blokadu ili uništenje Vaših osobnih podataka. Ukoliko budete odbijeni, obratite se Agenciji za zaštitu osobnih podataka u BiH. Ona će Vam pružiti pomoć u ostvarenju Vaših prava te spriječiti narušavanje Vaše privatnosti koje nije u skladu sa zakonom'' navedeno je u brošuri Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.