''Neko vreba preko veba''
Da, i policija ima internet i čita što pišete!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Građanske slobode i građanske inicijative u BiH su dovedene u pitanje i to se više i ne krije! Radislav Jovičić, ministar unutarnjih poslova Republike Srpske, obznanio je da njegova policija nadgleda društvene mreže i da su evidentirane osobe koje su bile najaktivnije uoči i tijekom prosvjeda građana 6. lipnja ispred zgrade Parlamenta BiH u Sarajevu.
Može se zaključiti da su najaktivniji bili oni s bošnjačkim imenima i ili “čudni” Facebook i Twitter nalozi, a izrazitu aktivnost imalo je nekoliko pojedinaca i članova pojedinih organizacija koji su bezuspješno pokušali animirati prosvjede u Banjoj Luci i Beogradu, nekoliko e-mail adresa za informacije i potporu prosvjedima bile su adrese službenih institucija BiH, adrese poznate MUP-u RS-a – naveo je ministar Jovičić u informaciji Vladi Republike Srpske. Ona je proslijeđena i Narodnoj skupštini RS-a koja je o tome raspravljala.
Cijeli ovaj slučaj, kako doznajemo, bit će otvoren i u Parlamentu BiH i logično bi bilo da se iz njega izrodi velika afera, ali...
Dobar dio nevladinog sektora najavljuje da neće tek tako preći preko policijskog tajnog praćenja poruka i dopisivanja građana, uvjeren da su razmjere puno veće od vezivanja akcije MUP-a RS-a samo za prosvjede građana 6. lipnja.
Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a prati građane na društvenim mrežama preko svog Odjela za sprječavanje visokotehnološkog kriminala, formiranog prije tri i pol godine. Preko njega je i Vlada RS-a pokrenula kampanju pod nazivom “Neko vreba preko veba”.
Imena građana uhvaćenih preko društvenih mreža MUP RS-a zna, ali ih nije javno otkrio, pa se može samo nagađati o kome se radi. Nije pretjerano ni zaključiti da u svemu tome vjerojatno ima i prisluškivanja telefonskih razgovora.
Naime, znakovito je da je u nekim beogradsko-banjolučkim medijima, nekoliko dana nakon prosvjeda 6. lipnja, objavljeno da je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH, razgovarao tog dana s Denisom Bećirovićem, potpredsjednikom SDP-a i predsjedateljem Zastupničkog doma Parlamenta BiH, i od njega tražio da nastavi sjednicu, a ovaj je to odbio. Kako je taj razgovor dospio u javnost, tko ga je i po čijem nalogu prisluškivao, još je tajna.
Na primjedbe da se policijskim praćenjem građana na društvenim mrežama najizravnije ugrožava pravo na slobodno izražavanje mišljenja, iz MUP-a RS-a su uzvratili da se radi o preventivnom djelovanju, da su društvene mreže potpuno otvorene za sve, da je “internet slobodan i sve što se na njemu može pročitati je javno”. Dodali su da se pod preventivnim djelovanjem misli na sprječavanje govora mržnje, dječje pornografije, nasilja...
S druge strane, u Helsinškom odboru su zabrinuti što policija nastoji spriječiti slobodu u komunikacijama, u načinu davanja i primanja informacija i da iza svega stoji pritisak i namjerno širenje straha među građanima. Oni upozoravaju da policija nema razloga plašiti se građanskih sloboda i građanskih inicijativa.
Vratimo se na ono “ali”. Kako god se slučaj dalje razvijao, teško je očekivati da će netko biti kažnjen zbog tajnog kontroliranja građana koji na društvenim mrežama, svojim porukama i dopisivanjima, iznose svoja politička mišljenja. Na to upućuje i ono što su pokazali lipanjski prosvjedi u Sarajevu – političari su sami sebe stavili iznad zakona i optužili su građane jer traže svoja ljudska prava.
