Djeca s poteškoćama u razvoju uskoro bi se mogla liječiti u novim i sigurnijim prostorijama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Služba za psihofizičke i govorne poteškoće Doma zdravlja Mostar, mogla bi dobiti nove prostorije.

Kao što je svima odavno poznato ova služba radi u jako lošim uvjetima, gdje je stanje ispod nivoa i opasno po život. Inače, 2010. godine je krenula izgradnja nove zgrade logopedije, no nakon dvije godine svi radovi su stali. Radovi bi se mogli opet pokrenuti ove godine jer je u proračunu za 2016. godinu grad Mostar za zgradu logopedije izdvojio 100.000 KM, a stigla su i obećanja stranih investitora.

''Grad Mostar nam je obećao novac za izvođenje elektro radova, gdje su radovi i stali, no to se još nije realiziralo. Kada će, ne znamo. Također, imamo ponudu dobrovoljnih stranih donatora koji su ozbiljno zainteresirani da daju novac za nastavak radova, dakle sami su se ponudili i tražili da doniraju, što nam djeluje sigurno'', kazala je za Bljesak.info Dragica Lovrić voditeljica službe, no kada bi to moglo biti ne zna, jer uvjeravaju ih da je procedura usporena pa je daljnja izgradnja zgrade još na čekanju.

Inače, ova služba se nalazi u dotrajalom objektu, točnije drvenoj baraci izgrađenoj 70-ih godina, koja je nakon elementarne nepogode u 2012. godini znatno oštećena.

Krov barake se tada počeo urušavati, dijelovi krova otpadaju, a u unutrašnjost su postavljene potporne grede tako da ovaj objekt više sliči gradilištu, a ne odjelu na kojem se liječe djeca koja boluju od intelektualnih poteškoća, cerebelarne paralize, autizma, mucanja, govorno jezičnih poremećaja, psihofizičkih i govorno-jezičnih poteškoća, slušno oštećene djece, ali i djece urednog razvoja s odstupanjima u pojedinim segmentima.

''Prostorije su neuvjetne i neugledne, čim su jače kiše plafoni prokišnjavanju, već smo stavili jednu kantu u čekaonicu kako bi skupljala kapi koje padaju. Nas uvjeravaju da nije opasno, pa evo, vjerujemo da nije'', kaže Lovrić, dodajući kako je žalosno što ovakav objekt uopće postoji.

Ni roditelji nisu zadovoljni uvjetima i strahuju za sigurnost svoje djece, no nemaju drugog izbora.

''Strah me za sigurnost djeteta, ne samo mene nego i većinu roditelja što dolaze ovdje sa svojom djecom. Kao što ste rekli služba za psihofiziološke i govorne poteškoće je smještena u staroj montažnoj kući koja je u jako lošem stanju i kojoj je prije par godina pod težinom snijega popustio krov. Uvjeti za rad su potpuno neadekvatni'', rekao je za Bljesak.info Igor Ledić iz Udruge za Down sindrom.

Naime, po podacima iz 2015. godine, u ovoj službi godišnje se obavi oko 13.000 tretmana, a samih dijagnostičkih pregleda je oko 700 godišnje. Ova služba je regionalnog značaja, jer tu dolaze djeca i odrasli iz cijele županije od Konjica do Neuma, ali i iz ZHŽ-a pa dijelom i Tomislavgrada koji pripada trećoj županiji.

Ledić je objasnio kako zbog nedostatka sredstava nova zgrada još nije u uporabi, a za završetak radova potrebno je oko 300 tisuća KM.

Inače, pri izvođenju radova, vodilo se računa da objekt u potpunosti bude prilagođen svim pacijentima, a pošto se svakim danom pojavljuje potreba za širenjem lepeze usluga ove službe, previđena je i mogućnost nadogradnje objekta, rekli su ranije za Bljesak.info idejni tvorci projekta.

''Zgrada je rađena po svim europskim standardima, te bi i sam završetak uvelike pomogao svim njezinim korisnicima. Sredstva potrebna za završetak iznose cca 300 tisuća KM. Udruga za Down sindrom već dvije godine upućuje dopise svim nadležnim institucijama, gradu Mostaru kao vlasniku, Domu zdravlja kao nadležnoj instituciji ove službe i upoznaje javnost putem medija na ovaj gorući problem'', rekao je Ledić.

No na novoj zgradi su se u međuvremenu pojavila i oštećenja. Fasada je išarana, pojedini prozori su razbijeni, pa će i novoj zgradi trebati obnova.

''I ovim putem želim pozvati političare i gospodarstvenike te ukazati na važnost ovoga problema i napomenuti da je rana prevencija ključ napretka osoba s poteškoćama u razvoju. Također ću napomenuti da je BiH ratificirala povelju UN o pravima osoba s invaliditetom te kroz taj akt je dužna osigurati sva ljudska prava osoba s invaliditetom'', zaključio je Ledić.