Djeca u HNŽ-u bi mogla u školu krenuti s pet godina?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obvezni predškolski odgoj bi se mogao uvesti u škole u Hercegovačko neretvanskoj županiji, no za sada postoji samo prijedlog bez konkretnih stavki, koji stvara bojazan kod mnogobrojnih stručnjaka.

''Postoje opravdane bojaznosti da bi se uvela obvezna godina pred polazak u školu, koja bi se mogla događati u školama, a ne u predškolskim ustanovama kako bi to trebalo'', rekla je za Bljesak.info Danijela Kegelj ravnateljica JU Dječji vrtići Mostar.

Objašnjavajući ovu temu, Kegelj je rekla kako se predškolski odgoj obavlja u školama ondje gdje nema mogućnosti za postojanje vrtića, odnosno predškolskih ustanova. I u ovim slučajevima okvirni zakon predviđa da odgajatelji, a ne učitelji, educiraju djecu predškolskog uzrasta.

Postoji bojazan

No cijela priča je pod upitnicima, jer u obvezni predškolski odgoj bi se mogao odvijati u školama pod mentorstvom učitelja.

''Službeno nitko nije rekao da se to planira, ali čudnih kretanja ima. Dakle ne mogu materijalno potkrijepiti vaš upit, ali bojazan postoji'', rekla je Kegelj dodajući kako ne postoji bojazan od toga da bi vrtići bili ugroženi, jer ima velik broj djece na čekanju, nego bi raniji polazak u školu mogao biti poguban za djecu.

''To bi bilo pogubno za djecu, roditelje, pa čak i škole. Ali posebno za djecu, evo zamislite samo kada bi dječja noga upala u čučavac koji se nalazi u WC-u to bi bilo nemoguće izvaditi, da ne pričamo o razvoju djece... No, okvirni zakon još nije usvojen'', kaže Kegelj, još jednom ponavljajući kako zakon predviđa da je godina pred polazak u školu obvezna za svu djecu, ali predviđa da bude u predškolskim ustanovama, te da realizatori programa trebaju biti odgajatelji. Gdje fizički nema mogućnosti, tamo odgajatelji rade u školama.

''I mi čujemo priče, ali materijalnih dokaza nema, da imamo već bi uzbudili javnost. Ali ni u ludilu ne bi smjelo doći do toga da djeca sjede u školskim klupama s pet godina. Na djecu bi bile ostavljene nenormalne posjedice. To je van svake pameti'', zaključuje Kegelj.

Ministar obrazovanja kulture i sporta HNŽ-a Rašid Hadžović za Bljesak.info je rekao da je njegova želja da se za vrijeme njegovog mandata uvede obvezan predškolski odgoj, ali da još uvijek ne postoje točno utvrđeni planovi kako bi se to moglo uraditi.

''Moja želja je da se uvede obvezni predškolski odgoj, ali sve ovisi od financija. U narednom razdoblju ćemo razmatrati kako da se uvede predškolsko obrazovanje, na koji način i u kojem omjeru. Ali to su sve želje, a ja još uvijek kao ministar nemam nikakve određene, točno utvrđene planove kako bi se to moglo uraditi'', rekao nam je Hadžović, dodajući da već traže donatore sa strane da pomognu, te da je on sam obavio nekoliko razgovora.

Bi li se obvezna godina prije škole trebala obavljati u predškolskoj ustanovi ili u školi, još uvijek se ne zna, kaže Hadžović.

Sve ovisi od financija

''To se još uvijek ne zna, nije to cijela predškolska godina. Za početak razmišljamo da uvedemo minimalno oko 150 sati, što je otprilike tri mjeseca, pa da vidimo koliko će nas to koštati'', kaže Hadžović, napominjući da još nisu razgovarali o tome gdje bi se trebao odvijati odgoj u školskoj ili predškolskoj ustanovi.

''Postoje različite želje i prijedlozi, ja kao ministar vam mogu odgovorno reći da ne postoje nikakvi iskristalizirani stavovi po tom pitanju i nema nikakvih prijedloga kako bi se to rješavalo, i hoće li predškolski odgoj biti u školama ili predškolskim ustanovama. Otprilike znam pozadinu, te da postoji bojazan određenih ljudi i odgajatelja da će im netko 'preuzeti' djecu, ali konkretnog stava nema. To su sve želje i indicije, ali nema ništa konkretno'' zaključio je Hadžović.

Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a za Bljesak.info je prokomentirao ovu temu, govoreći o devetogodišnjem školstvu.

''Dobro znate koliko je bilo otpora prema uvođenju devetogodišnje škole kada su djeca trebala krenuti u školu sa šest godina, ni dan danas, nakon devet godina roditelji to nisu prihvatili. Iako sa šest godina djeca svugdje u svijetu idu u školu i to se pokazalo dobrim, jer je prva godina čista socijalizacija. Tako da je djeci dobro ovo što devetogodišnje obrazovanje kreće od šest godina. A već ranije od šest godina, ne znam, ne bih mogao tu ništa reći'', kaže Lauš.

Inače, kako nam je rekao Lauš, u osnovnim školama gotovo da nema odjela koji imaju ispod dvadeset učenika.

Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ-a, u razgovoru s portalom Bljesak.info rekao je kako je nužno promijeniti pedagoške standarde.

''Ne može se od sredine krenuti. Trebamo raditi iz temelja. Mi imamo star zakon o osnovnom obrazovanju i prvo njega moramo donijeti. Mi smo u Ministarstvo poslali prijedlog, zajedno s Pedagoškim zavodom, no to ne znači da će ministarstvo prihvatiti naše prijedloge'', kazao je Ćorić, navodeći kako obrazovanje više nije znanje,te da je naš obrazovni sustav zastario i djeca se tjeraju da pamte neke nebitne i promjenjive podatke.

Promijeniti zakon

Naše školstvo, kaže Ćorić, od rata nije imalo nikakve veće reforme.

''Definitivno treba promijeniti pedagoške standarde, primjerice odrediti da bude manje učenika u razredu. Uveo se devetogodišnji sustav školovanja. Ušlo se u sustav nepripremljeno, nije se dobro krenulo. U devetogodišnjoj školi problem je što s djecom od 6 godina trebaju raditi odgajatelji, djeca dođu preplašena, nekima je dosadno ima ih puno ne može se dovoljno vremena posvetiti učeniku. To je uništavanje generacija. Dobro je djetetu dati olovku s dvije godine, ali da šara a ne da ima obveze'', kaže Ćorić, navodeći kako je dobro što se uspjelo nametnuti to da djeca do drugog polugodišta trećeg razreda nemaju ocjena.

''Mora se posvetiti vrijeme djetetu, to povlači novac, kad je proračun u pitanju svugdje je svađa oko novaca i to je većinom obrazloženje. Naše školstvo iza rata nije napravilo nikakvu veću reformu. Moramo poći od zakona'', zaključuje Ćorić.

Ministar Hadžović nam je u razgovoru potvrdio kako se mijenja zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju.

''Zakon će biti promijenjen do kraja ove godine. S obzirom na kompleksnost zakona, trebat će vremena, ali nadam se da će biti promijenjen do kraja godine'', kaže Hadžović.