Europa 'donedavno' nije bila bjelačka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi žitelji Europe nisu oduvijek imali svjetlu boju kože, pokazala je studija znanstvenika s Harvardskog sveučilišta u kojoj se ističe da su bijelci rezultat novijeg razvoja događaja na europskom kontinentu.

Istraživanje je pokazalo da su pripadnici bijele rase relativno ''nedavno'' došli na područje današnje Europe, preciznije, prije samo 8.000 godina. Naime, objašnjavaju znanstvenici, prije 8.500 godina lovci skupljači na području Španjolske, Luksemburga i Mađarske imali su tamniju kožu, dok su na krajnjem sjeveru Europe na ostacima sedam kostura pronađenih na 7.700 godina starom arheološkom nalazištu Motale u južnoj Švedskoj, otkrivene genske varijante za svjetlu kožu, a usto i treća genska varijanta koja je utjecala na nasljeđivanje plave boje očiju.

Ta dva gena za svijetlu put stigla su u Europu s prvim poljoprivrednicima s Dalekog istoka koji su zatekli stanovnike s puno tamnijom bojom kože. Oni su na današnje europsko tlo stigli iz Afrike prije 40.000 godina, prenosi Kineski međunarodni radio.

Miješanjem sa zatečenim stanovništvom južnog dijela Europe, lovcima sakupljačima, jedan od gena se postupno prenosio, da bi prije 5.800 godina postao uveliko raširen, što je rezultiralo depigmentacijom, odnosno sve svjetlijom bojom kože stanovnika Europe.

Rezultati studije, predstavljeni na godišnjem kongresu Američkog udruženja fizičkih antropologa bacaju jasnije svjetlo na evoluciju u Europi i u suprotnosti su s dosad prihvaćenim gledištem prema kojem je koža europskih predaka postajala svjetlija postupno, tijekom njihovog putovanja iz Afrike preko Bliskog istoka do Europe prije više desetina tisuća godina.

U sklopu najnovijeg istraživanja znanstvenici su usporedili ključne dijelove DNK kroz genome 83 osoba čiji su ostaci pronađeni na arheološkim nalazištima širom Europe s onima modernih stanovnika ovog kontinenta.

Znanstvenici na Harvardu otkrili su pet različitih gena povezanih s promjenama u načinu prehrane i pigmentaciji kože koji su uspjeli opstati tijekom procesa prirodne selekcije.

Tri gena su povezali s nastankom bijele kože kod ljudi, a dva među njima utjecala su na svojevrsno ''posvjetljivanje'' kože i depigmentaciju.