Federacija: Od gripe oboljelo gotovo 12 tisuća osoba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima koje je Večernji list dobio iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u posljednja tri tjedna gripa pokazuje rastući trend.

''Ipak, reklo bi se kako je to uobičajena razina aktivnosti za ovo doba godine, piše Večernji list BiH. Povećana aktivnost gripe registrira se u nekoliko županija. Siječanj, veljača i ožujak mjeseci su kada na našem području možemo očekivati najveću aktivnost gripe. Do 14. siječnja 2018. godine Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljene su 11.703 osobe s oboljenjima sličnim gripi (ILI). U uzorcima testiranim u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju KCUS-a detektirani su virus gripe tipa B i virus gripe tipa A'', rekli su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Gripa je ozbiljna bolest

Gripa nije obična prehlada, već ozbiljna bolest čiji su osnovni simptomi povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj. Inkubacija traje kratko, nekada i manje od 24 sata. Bolesnik je zarazan dan prije pojave simptoma te 5 do 7 dana nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebice djece i osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, zaraznost traje i dulje. Za većinu ljudi gripa je samo neugodna bolest, ali kod nekih može dovesti do ozbiljnih komplikacija i zahtijevati bolničko liječenje.

''Česte komplikacije gripe su bronhitis i upala pluća, koje nastaju zbog bakterijskih sekundarnih infekcija nakon primarne infekcije virusom gripe. Rijetke, ali teže komplikacije su encefalitis (upala mozga) i generalizirane upale različitih organa ili organskih sustava. Te komplikacije često zahtijevaju liječenje u bolnici i mogu biti opasne za život, posebice kod male djece, starijih osoba i onih s već narušenim zdravljem'', istaknuli su iz Zavoda.

Virus se lako i uobičajeno prenosi s osobe na osobu preko kapljica, kašljanjem ili kihanjem. Put prijenosa je i neizravni, preko ruku i predmeta kontaminiranih virusom gripe. Mladi imaju veći rizik od zaraze jer nisu razvili imunitet prema virusu, a neke zemlje preporučuju rutinsku imunizaciju male djece. Međutim, osim vrlo mladih, zdrava djeca uglavnom se ne razbolijevaju toliko često koliko starije osobe.

Starije osobe, kada su zaražene, imaju prosječno veći rizik od razvoja teških komplikacija infekcije, kao što je upala pluća. Oni također češće imaju druge bolesti, što smanjuje njihovu otpornost na gripu. Imunološki odgovor može također biti manje učinkovit kod starijih osoba. Drugu skupinu s visokim rizikom čine osobe s kroničnim srčanim oboljenjima, bolestima pluća ili bilo kojom drugom kroničnom bolesti. Ove bolesti ih čine podložnijima težim kliničkim oblicima bolesti nego osobe koje su bile prethodno zdrave. Zbog tih činjenica, većina zemalja preporučuje cijepljenje starijih i osoba s kroničnim bolestima.

Različite preporuke

Preporuke variraju od zemlje do zemlje. Primjerice, u nekim zemljama cijepe se sve osobe iznad 65 godina, a u drugima osobe starije od 60 ili čak 55 godina. Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest. Cijepljenje je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njezinih komplikacija. Cijepljenjem protiv gripe stječe se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih, pa i fatalnih komplikacija.