Hitna pomoć: Žale se pacijenti, ali i liječnici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je danas održan okrugli stol 'Hitna medicinska pomoć u HNŽ-u – stanje, mogućnosti i perspektive razvoja' .

"Problemi u hitnoj medicinskoj pomoći postoje, vidno je nezadovoljstvo kod dijela pacijenata, ali postoji i nezadovoljstvo kod liječnika", rekao je u izjavi za medije Antonio Sesar, predsjednik Liječničke komore HNŽ-a.

Problemi i pacijenata i liječnika

Cilj ovog okruglog stola dodao je, otvoriti javnu raspravu, te da se prepozna koji su to problemi, ne samo pacijenata nego i liječnika.

''Prije svega nemamo dovoljno liječnika, događa se u pojedinim sredinama da su liječnici prisiljeni dežurati 36 ili 48 sati, što je nedopustivo i prema liječnicima i prema pacijentima'', rekao je Sesar, objašnjavajući kako je dodatni problem strukture liječnika, jer od njih 70 samo su tri specijalista urgentne medicine.

''Većinom se radi o liječnicima, doktorima medicine bez specijalizacije, a dodatni problem je to da je samo 13 posto njih završilo edukaciju, odgovarajuće tečajeve naprednog održavanja života. To su problemi o kojima moramo razgovarati i otvoriti javnu raspravu, na koji način možemo unaprijediti cijelu tu situaciju u korist liječnika i pacijenata. Postoje i dodatni problemi, vezano za stanje vozila opremljenost i stanje medicinske opreme koja nije na zadovoljavajućoj razini. Treba riješiti i pitanje odnosa s nadležnim službama, s vatrogascima i policijom , ta suradnja se mora poboljšati, kao suradnja na raznim nivoima medicinske zaštite'', zaključio je Sesar.

Na otvaranju okruglog stola, Sesar je rekao kako je nedopustivo što nemaju informaciju o pružanju hitne pomoći, odnosno prosječnom vremenskom djelovanju 'Zlatnog sata'.

Još jednom je podvukao probleme, govoreći kako je problem financiranje, suradnja s javnim službama, međusobna suradnja na svim razinama zdravstvene službe, mal broj liječnika, stara vozila i organizacijski ustroj.

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof.dr.sc. Milenko Bevanda, smatra kako edukacije koje se provode nisu dovoljne, to je prepoznao i fakultet i studenti, jer nakon završene medicine neki nisu dovoljno obučeni da u praksi pruže pojedine usluge iz hitnih stanja.

Potrebna edukacija

''Napravili smo jedan edukacijski centar i u dogovoru s Liječničkom komorom, ušli smo u jedan proces koji smatramo neophodnim, jer mi smo u mogućnosti napraviti takvu vrstu edukacije, a važno je da naši mladi liječnici budu spremni u svojim ambulantama. Idemo i na projekt hitna medicinska stanja, pošto nisu dovoljna samo predavanja, nego se znanje treba znati i praktično primijeniti'', rekao je Bevanda govoreći kako se oko 130 liječnika prijavilo na ove edukacije.

''U suradnji s komorom radit će se kontinuirana predavanja iz hitnih stanja, te praktični dio da liječnici potpuno ovladaju s tim dijelom medicine i te da pružaju pomoć. Naša djeca, mladi liječnici nisu u svim segmentima potpuno educirani i mora se nešto promijeniti'', kazao je Bevanda.

Odgovarajući na novinarsko pitanje Bevada je rekao kako će BiH slijediti reformski proces zdravstva u Hrvatskoj, kako bi se uklopili u okvire EU, jer se pojedini dijelovi zdravstvene strukture moraju rekonstruirati.

Iako su se brojni građani često žalili na rad Hitnih službi, u liječničku komoru nikada nije stigla službena prijava.

Marin Bago iz Udurge Futura koja se bavi unaprjeđenjem kvalitete življenja, rekao je kako su u istraživanjima kada je riječ o komunikaciji s pacijentima dobivali dvije vrste primjedbi.

Primjedbe

''Prva vrsta primjedbi je da uslijed lošijeg funkcioniranja obiteljske medicine, na hitnu se šalju slučajevi koji nisu hitni slučajevi i time se popune kapaciteti. Dok s druge strane smo imali prigovore na neinformiranost osoblja, gdje je bilo više važno gdje čovjek živi nego da mu se pruži medicinska pomoć. Teritorijalna podijeljenost hitne pomoći ne smije postojati'', rekao je Bago.

Braco Hajdarević iz Udruge medicina i pravo koja se bavi zaštitom pacijenata ali i medicinskim pravom rekao je kako su nakon više pritužbi na rad medicinske pomoći analizirali detaljno taj problem.

''Prvo pravilnik koji je stupio na snagu 2015. godine kod nas nije proveden, a dosta pritužbi pacijenata je neosnovano. Osnovane pritužbe smo provjerili i uputili ustanove pacijentima i poslali upit svim zdravstvenim ustanovama, a odgovore nisu dobili od onih na koje su upućene optužbe.

''Činjenica je da opreme nema, dok pojedini govore kako je sve u redu, imaju dokaze kako nema opreme i nije adekvatna'', rekao je Hajdarević.

Inače, u raspravi su, uz predstavnike Liječničke komore HNŽ-a, sudjelovati predstavnici županijskog Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, zdravstvenih ustanova s područja Županije, udruga za zaštitu prava pacijenata, te djelatnici Hitne medicinske pomoći.

Okrugli stol organizirala je Liječnička komora HNŽ-a u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.