Izjava: Mostarski Filozofski fakultet o novinarstvu danas

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Valjanim ispunjavanjem temeljnih zadaća mediji bi uistinu i obavljali društveni nadzor nad okolinom koji bi omogućio usklađivanje ponašanja različitih društvenih skupina prema određenim pojavama i osigurao prijenos društvenog i kulturnog nasljeđa. Samostalnim odabirom tema izvještavanja i usmjeravanjem pažnje javnosti na određene pojave mediji bi zasigurno afirmirali pozitivna ponašanja i osiguravali moralnu osudu negativnih pojava. Tako bi utjecali na izgradnju stavova javnosti o predmetnim pojavama i potakli ponašanja primjerena suvremenom stupnju razvoja društva'', navodi se u Izjavi O medijskim pravima i dužnostima, koju potpisuju pročelnik mostarskog Studija novinarstva doc.dr.sc. Ilija Musa i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić.

U Izjavi se navodi kako je razvoj demokratskog društva usko vezan za razvoj medija kao nadzornika društvenih kretanja, rada javnih tijela, pojedinaca i skupina koje obavljaju važne javne poslove čime mediji postaju najsnažniji čuvari demokratskih vrijednosti.

''Utjecaj medija na društvene odnose, procese u društvenoj zajednici, na prikazivanje i oblikovanje društveno prihvatljivoga ponašanja, uz prava koja mediji imaju, sobom nosi i odgovornosti prema društvu u kojem djeluju. Mediji, kao institucije koje zadovoljavaju potrebu društva za javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici društva, svojom uredničkom politikom i distribuiranim medijskim sadržajima djeluju na razvoj tog društva, njegovu kulturu i ponašanje pripadnika društva što značajno djeluje i na politička i na opća društvena kretanja. Da bi mediji pozitivno djelovali na društvo nužno je osigurati medijsku politiku koja sadrži niz bitnih elemenata, počevši od medijskog zakonodavstva, institucija koje nadziru provedbu tog zakonodavstva do donošenja instrumenata potpore razvoju medija'', navode Musa i Tomić povodom Svjetskog dana slobode medija.

''Kako bi mediji ispunjavali svoje uloge društvo im treba omogućiti razvoj i djelovanje prema standardima koji bi osigurali njihov pozitivan prinos razvoju demokracije. Visoki standardi slobode izražavanja kao conditio sine qua non postojanja neovisnih medija osiguravaju slobodu traženja, oblikovanja i širenja informacija bez uplitanja tijela javne vlasti. Iako su takvi standardi temeljem međunarodnih ugovora zajamčeni i ustavima i posebnim zakonima o slobodi pristupa informacijama, često u BiH zaostaju u primjeni i otežavaju djelovanje medija. Slobodni mediji u službi javnosti imaju temeljnu zadaću traganja za istinom koja će ukazivati na nepravilnosti i nezakonitosti čime će se ostvariti zaštita demokracije, a odabirom tema izvještavanja i određivanjem dnevnog reda informacija koje ulaze u javni prostor omogućiti i utjecaj društva na propitivanje takvih pojava. Primjereno medijsko izvještavanje osigurava se u okružju koje jamči raznolikost medija i njihov programski pluralizam stoga je nužno ostvariti takvo okružje i u BiH'', navodi se u izjavi i dodaje kako bi se omogućavanjem rasta broja neovisnih medija osigurao i pristup publike, prije svega, javnim medijima koji na prostoru Bosne i Hercegovine često ne objavljuju sadržaje namijenjene svim javnostima, čime se narušavaju načela ravnopravnosti i dostupnosti programskih sadržaja svim osobama pod jednakim uvjetima.

''Mediji bi trebali obavljati zadaću informiranja građana o događajima koji su važni za njihovu zajednicu, trebali bi ih obrazovati u pogledu smisla i značenja činjenica s kojima ih upoznaju, trebali bi im pružiti platformu za zagovaranje i razumijevanje političkih stavova i izražavanje mogućih neslaganja temeljem čega bi se olakšalo oblikovanje javnog mnijenja i osnažio utjecaj javnosti na donošenje odluka o bitnim društvenim pitanjima. Kako bi se postigla željena razina djelovanja medija nužno je osigurati minimalnu razinu zaštite prava i interesa novinara. Temeljni problem predstavljaju nerijetko loši uvjeti rada, česti pritisci, nesigurnost u zaposlenju – prije svega vidljiva u honorarnom zapošljavanju novinara, njihov prekovremeni angažman i niske plaće. Time se uzrokuje manjak istraživačkih i analitičkih medijskih objava, novinari su nagnani na autocenzuru, a sve to dovodi i do zakazivanja medija u njihovoj funkciji korektiva društvenih kretanja. U takvim okolnostima rada novinar je podložan manipulacijama kako u pogledu odabira tema izvještaja tako i u pogledu njihova opsega i sadržaja'', navodi se.

Musa i Tomić dodaju kako suradnjom akademske zajednice, profesionalnih strukovnih udruga i medijskih kuća treba omogućiti stalno obrazovanje i usavršavanje novinara primjereno razvoju tehnologije, društvenih potreba i etičkih standarda suvremenog svijeta, ali i osigurati mogućnosti edukacije onih koji su u novinarsku profesiju ušli s nedovoljnim znanjima.

''Naime, ne smije se zanemariti problem otvorenosti novinarske profesije koja pruža prostor nedovoljno ili neprimjereno obrazovanim pojedincima da uđu u medijski posao, a oni lakše potpadaju pod utjecaje određenih interesnih skupina čime sami, svjesni nedostatka kompetencija, zastranjuju u autocenzuru. Takve osobe uglavnom površno prilaze problemima, neprimjereno izvještavaju o različitim pojavama, a često uopće ne poštuju etičke standarde novinarskog djelovanja. Zbog toga se kontinuirano treba raditi na podizanju razine potrebnog obrazovanja s čime će paralelno rasti i razina profesionalizma u medijima što će omogućiti pozitivne efekte samoregulacije kroz strukovne udruge i pridonijeti izgradnji sustava javnog informiranja primjerena današnjem trenutku'', zaključili su.