Jako smo zapušteni i vani tražimo uzročnike svog neznanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

'''Neznjanje o drugima, slabo znanje o sebi' upućuje na jednu staru jednostavnu ali teško prihvatljivu istinu, da mi o sebi samima ne možemo ništa znati ako ne znamo o svijetu oko sebe'', rekao je književnik Ivan Lovrenović uoči predavanja koje je u utorak, 17. ožujka održano na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

''To je ta povratna interakcija, ako hoću znati sebe moram znati onoga do mene, drugog, trećeg… Ja govorim o kulturnim tradicijama u BiH onako kako su povijesno formirane i kako se među sobom razlikuju a gdje se dodiruju. Što možemo znati o svom identitetu, tradiciji ako nas nije briga za one druge, ako ih ne poznajemo i ako nećemo da ih poznajemo'', rekao je Lovrenović te istaknuo kako vrlo malo poznajemo svoju kulturu te da to nije samo današnja boljka, već to ide odavno.

''Riječ je o tom da mi svi zajedno, mislim i na naše kolektivne identitete i na nas pojedinačno, stoljeće ili više živimo u jednom formativnom, obrazovnom i političkom sustavu koji ne njeguje autorefleksiju, kritički pogled u sebe, nego je sva naša pažnja okrenuta prema vani. Često vani tražimo uzročnike svog neznanja i svojih slabosti i zato o sebi ne znamo mnogo. S druge strane, naša obrazovna praksa ne njeguje to kritičko i istraživačko znanje o sebi, tako da smo mi u tom pogledu bojim se jako zapušteni'', ističe.

Lovrenović naglašava kako je po ovom pitanju najveća uloga na obrazovnim institucijama, i to ne samo u smislu da profesori predaju studentima, nego kao istraživački pogoni sa institutima i programima, novim paradigmama te da Sveučilištu nedostaju kulturalne studije i antropologija.

''Kad govorimo o kulturnim identitetima i tradicijama u BiH, mislimo naravno na ove tri, poslužit ću se metaforom koja glasi da se naši kulturni identiteti ponašaju kao duga. U dugi raspoznajete svaku posebnu boju precizno, ali nikako ne možete vidjeti koja je granica između boja'', zaključuje Lovrenović u predavanju koje je održano u sklopu kolegija 'Interkulturalno razumijevanje' pod vodstvom prof. dr. Mile Lasića.

''Ovo je velika čast za Filozofski fakultet i Sveučilište, jer dolazi čovjek koji je ponajumniji među nama, kojeg s razlogom zovemo interdisciplinarni analitičar kulturološki i političkih neprilika u zemlji i regiji, utoliko na kolegiju koji ima tu ambiciju baviti se na kompleksan način identitetima u BiH i sudbinom na način koji odgovara njezinoj složenosti, te tražiti odgovore na pitanje njezine budućnost'', rekao je prof. Lasić ističući kako Sveučilište nije moglo dobiti zanimljivijeg gosta o čemu je svjedočio i pun amfiteatar Filozofskog fakulteta.

''Nije slučajno što se tema našeg gosta zove 'Neznanje o drugima, slabo znanje o sebi' jer to je ključ. Ništa mi ne vrijedimo pojedinačno ako nešto i ne vrijedimo u očima drugih i treći. To je naša sudbina, koje ćemo danas, ja se nadam, biti još svjesniji'', zaključio je Lasić te dodao kako u ovom procesu svakako veliku ulogu igra i Sveučilište te profesori koji imaju priliku pokazati da su kompleksne osobe tako što će na suptilan način govoriti o kompliciranim stvarima.