Kada novinari potpuno suprotno prenesu znanstvena istraživanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novinari nekada naprave manje greške kada izvještavaju o znanstvenim otkrićima i to je razumljivo. Međutim, nekada te greške nisu toliko male, nekada novinari doslovno napišu suprotno od onoga što je rezultat znanstvene studije, piše američki znanstveni portal Big Think.

To se nekoliko puta dogodilo tijekom ove godine, a takvi tekstovi su postali viralni na društvenim mrežama.

Prvi takav primjer se odnosi na članak koji je tvrdio da su ljudi koji dijele inspirativne citate na Facebooku manje inteligentni. Ovaj naslov se pojavio početkom ovog mjeseca na portalima diljem svijeta, ali to uopće nije bilo ono što je studija zaključila.

Ustvari je pravo otkriće daleko zanimljivije. Studija nije povezana s Facebookom, nego se bavila time koliko "dubokoumnim" ljudi smatraju svakodnevne citate koji su sastavljeni od nasumično izabranih kompleksnijih fraza. Na primjer, "Tajna značenja transformiraju nenadmašnu apstraktnu ljepotu."

U prosjeku, ljudi su ocijenili ovakve citate negdje između "donekle dubokokoumnim" i "prilično dubokoumnim". Oko 27 posto sudionika je dalo ocjenu iznad "prilično dubokoumno" - odnosno, smatrali su da je taj citat ili "veoma dubokouman" ili "izuzetno dubokouman".

U eksperimentu koji je uslijedio poslije toga, istraživači su dali stvarne inspirativne citate, kao naprimjer "Rijeka prolazi kroz kamen, ne zbog svoje snage već zbog upornosti". Ali, ono što je od ključne važnosti je da su istraživači analiziriali kako ljudi ocjenuju takve citate kako bi ih uporedili s odgovorima na pseudodubokoumne citate.

Rezultati su pokazali kako su ljudi s boljim analitičkim vještinama bolje uočili razlike, što i nije iznenađujuće, a i daleko je manje zanimljivo od činjenice da će većina povjerovati da je besmislena gomila kompleksnih izraza jednako dubokoumna kao insipirativni citati s jasnim, metaforičkim značenjem.

Drugi članak koji je postao viralan na osnovu netočnog izvještavanja jeste da je jedna znanstvena studija potvrdila da "samo kreteni završavaju poruke točkom". Znanstvenici su, ustvari, istraživali kako ljudi gledaju na one osobe koje svoje rečenice završavaju točkom u razmjeni elektronskih poruka.

Zaključili su da se ljudi koji koriste ovaj interpunkcijski znak smatraju manje iskrenim. Ovo je veoma česta greška kada novinari izvještavaju o psihologiji i čitatelji trebaju biti pažljivi kada čitaju takve tekstove.

Posljednji članak koji je pogrešno prenesen je da "pasivno pušenje ne izaziva rak". Prvi ga je prenio britanski Sunday Telegraph, ali su ga kasnije izbrisali. Ono što je manje poznato je da je ovu vijest objavila duhanska kompanija British American Tobacco.

Sunday Telegraph je čak išao tako daleko da je tvrdio da pasivno pušenje "može imati zaštitni učinak" jer, očigledno, ne razumiju najbolje značenje intervala pouzdanosti. U stvarnosti, studija je zaključila upravo suprotno - mogućnost da dobijete rak pluća zbog pasivnog pušenja se povećava od 16 do 17 posto.