Kako i kada su Europljani postali bijelci?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Većina nas vjeruje da je Europa kontinent bijelaca. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da je blijeda koža, kao i druge karakteristike poput visine te sposobnost probave mlijeka, nešto što je u Europi zastupljeno tek posljednjih 8.000 godina. Naime, istraživanje, koje je predstavljeno prošlog tjedna, nudi dokaze o relativno skoroj evoluciji u Europi, te pokazuje da većina Europljana prije 8.000 godina nije izgledala kao danas. Štoviše, bili su daleko tamniji.

Porijeklo Europljana našlo se u fokusu prošle godine nakon što su istraživači sastavili genome drevnih populacija. Usporedbom ključnih dijelova DNK 83 pojedinca koji potiču iz drevnih vremena, a čiji su ostaci pronađeni širom Europe, došlo se do zaključka da današnji Europljani vode porijeklo od najmanje tri drevne populacije lovaca-sakupljača i stočara koji su došli u Europu u zasebnim migracijama prije 8.000 godina.

Danas, nova studija je pokazala da je veliku ulogu odigrala prirodna selekcija, uslijed koje su preživjeli samo oni sa najboljim karakteristikama. Sve ovo se događalo prije 8.000 godina. Usporedbom genoma drevnih Europljana s onim iz projekta "1000 genoma" otkriveno je da je pet gena povezano promjenama u ishrani i pigmentaciji kože, a do ovih promjena je došlo uslijed izražene prirodne selekcije.

Kada je konkretno riječ o svijetloj koži, tim znanstvenika je pronašao tragove evolucije na različitim mjestima. Konkretno, tri gena su odgovorna za svjetliju kožu, što samo govori o kompleksnom procesu tijekom kojeg su Europljani zapravo postali bijeli. Ono što se zna jeste da su stanovnici Europe koji su došli iz Afrike i naselili se na europskom tlu prije 40.000 godina imali daleko tamniju kožu. Štoviše, na osnovu različitih podataka može se ustanoviti da su lovci na području današnje Španjolske, Luksemburga i Mađarske prije oko 8.500 godina bili daleko tamniji nego što je to danas slučaj.

Međutim, znanstvenici su na krajnjem sjeveru, gdje ni danas nema toliko sunca, pronašli sasvim drugačiju sliku kada je riječ o Europljanima. Naime, proučili su sedam ostataka iz grobnice koja se nalazi u blizini Motale u Švedskoj i otkrili da su oni imali gene SLC24A5 i SLC45A2, koji su zaduženi za svjetliju kožu. Također, kod njih je pronađen i treći gen HERC2/OCA2, koji je zadužen za plave oči, ali koji je svakako uticao i na daleko svjetliju kožu i plavu kosu. Dakle, to je dokaz da su lovci-sakupljači sa sjevera i ranije imali svjetliju kožu, dok su oni na jugu imali tamniju.

Zatim, prvi stočari koji su došli sa Bliskog istoka u Europu su sa sobom već donijeli oba gena za svjetliju kožu. Kako su se ukrštali sa stanovništvom koje je već živjelo u ovim krajevima, tako su proširili svoju genetiku, pa su ljudi u središnjoj i južnoj Europi iz stoljeća u stoljeće bivali sve svjetliji. Drugi gen SLC45A2 se tek kasnije proširio Europom.

Ovaj istraživački tim je također proučavao i izrazite karakteristike Europljana poput visine koja je proizvod ukrštanja više gena. Oni su uočili genske varijante za visinu u sjevernoj i središnjoj Europi, koje potiču još od prije 8.000 godina. Ali visina kao karakteristika proširila se tek prije oko 4.800 godina dolaskom Jamnaja čobana. Naime, riječ je o pastirima koji su imali daleko veći genetski potencijal za visinu u odnosu na sve narode koji su živjeli na ovim područjima u to vrijeme. S druge strane, istraživanje je pokazalo da su ljudi u Španjolskoj i Italiji nekada bili daleko viši. Do promjena je došlo prije 6.000 godina, kada su se Španjolci počeli smanjivati, najvjerojatnije uslijed prilagođavanja nižim temperaturama, ali i uslijed slabe ishrane.