Kako prevenirati i kontrolirati bolničke infekcije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kao posljedica bolničkih infekcija nastaju raznovrsne, ponekad i jako teško komplikacije tijekom liječenja, a one utječu na nepovoljan tijek i ishod bolesti kao i dužinu hospitalizacije, istaknuto je danas tijekom simpozija pod nazivom "Prevencija i kontrola bolničkih infekcija" koji se održava u Mostaru.

Infektolog, prof. dr. Ivo Curić kazao je kako su bolničke infekcije globalni zdravstveni problem.

''Ovog trenutka u svijetu tko god uđe u bolnicu može dobiti infekciju, a može i dati infekciju. Smatra se da nema bolnice u svijetu koja nema infekcije''istaknuo je Curić.

Govoreći o otpornosti bakterija na antibiotike, Curić je kazao kako već duži period nema novog antibiotika.

''Antibiotici su lijekovi za bakterije. U međuvremenu, dok mi ništa nismo otkrili nastala je masa novih mehanizama rezistencije. Mi smo ušli u postantibiotsko razdoblje, razdoblje u kojem su nas bakterije nadjačale''kazao je Curić.

Po njegovom mišljenju, rješenje je manje propisivati antibiotike, vršiti stalnu edukaciju liječnika i medicinskog osoblja, ali i stanovništva jer ono često traži kišobran u formi antibiotika.

Na upit koliko često medicinsko osoblje prenosi bakterije, Curić je istaknuo da ono najčešće prenosi bakterije.

Akademik i mikrobiologinja Mirsada Hukić kazala je kako su bolničke infekcije normalne u bolnicama i što je bolnica na višem stupnju razvoju ona ima više bolničkih infekcija.

''To je jedna pojava koja je obvezna i prati povijest kirurgije oduvijek. Bolnička infekcija je grozna stvar, ali morate znati da su bakterije svugdje oko nas i samo vaš organizam ima samo 10 posto vaših stanica, a ostalih 90 posto su bakterije. Tako da smo često samo uzročnici svoje infekcije. Izvor infekcije je sam bolesnik, a pored toga postoje unakrsne infekcije'' istaknula je Hukić.

Navodi kako je borba s mikroorganizmima neprestana i stalna te da stalno "moramo mijenjati metode i prilagođavati naša sredstva tome i mislim da u konačnici našeg života mikroorganizmi uvijek pobijede".

Govoreći tome koliko često se događa smrtnost zbog bolničke infekcije, Hukić je istaknula kako nema te podatke, ali da sve zavisi od bolesnika.

''Bolničkim infekcijama su najpodložniji imunokompromitirani bolesnici odnosno oni koji nemaju dobar imunitet. Kod njih je svaka intervencija rizik osim toga oni teško savladaju bakterije koje nas napadaju'' kazala je Hukić.

O tome da se dezinfekcijom, sterilizacijom instrumenata, pažnjom medicinskog osoblja, pranjem ruku mogu spriječiti bolničke infekcije, Hukić ističe kako je to ključ te da su ruke glavni prijenosnik infekcija.

Predsjednik Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Braco Hajdarević kazao je kako se o ovoj aktualnoj temi vrlo malo govorilo i neophodno joj je posvetiti više pozornosti u smislu da se o tome više govori tako da pacijenti o svemu budu više i bolje upoznati.

Tijekom simpozija bilo je riječi o neposrednim iskustvima o tome što se radi, gdje se griješi i koji su najčešći uzroci infekcija. Današnji simpozij organizirala je Liječnička komora HNŽ-a u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.