I u Makedoniji
Klijentelizam u medijima: U BiH najlošije stanje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Rezultati istraživanja o stanju klijentelizma i politizacije u medijima u šest zemalja jugoistočne Europe, koji su predstavljeni danas u Bruxellesu, pokazali su da smo daleko od potrebnih i očekivanih vrijednosti.
Indeks klijentelizma u medijima (MCI) je prvi međudržavni, komparativni izvještaj o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, specifično za svaku zemlju, koji se temelji na empirijskim podacima, a eksperimentalno istraživanje, odnosno nulta točka mjerenja Indeksa, provedena je u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Srbiji.
Najbolje pozicionirana zemlja po mjerenju Indeksa u nultoj točki je Srbija, koja pokazuje značajnu prednost u odnosu na druge zemlje u razvijenosti regulatornog i institucionalnog okvira, zaprekama klijentelističkoj praksi, te odgovarajućoj dostupnosti i kvaliteti podataka koji se bave pitanjima medija.
Hrvatska je na drugom, a Crna Gora na trećem mjestu. Rumunjska se nalazi na sredini tablice, dok Makedonija i Bosna i Hercegovina imaju negativne rezultate, što ukazuje na određeni stupanj hitnosti u tim zemljama za preoblikovanjem medijske politike i infrastrukture.
Direktor projekta Media Circe i autor publikacije Munir Podumljak izjavio je da "quid pro quo" definira interakciju sektora politike-medija-privatnog u današnjem svijetu.
''U tom kontekstu, nedostatak univerzalnosti u odnosima društvenih subjekata, gdje su mediji najvjerojatnije najvažniji među njima, čini to da je demokracija jednostavno alat za formaliziranje moći klijentele. U većini slučajeva to znači legalizirana korupcija, te podizanje novog modela kojeg nazivamo "društvena zarobljenost" ili zarobljena društva'', rekao je Podumljak.
Rizici klijentelizma u medijima u ciljanim zemljama uključuju visoki rizik izloženosti članova radnih grupa uključenih u izradu medijskih politika (institucionalnog i regulatornog okvira) neopravdanom utjecaju (klijentelističkoj praksi) bez stvarnih regulatornih zapreka, nepostojanje stvarnih barijera usvajanju "klijentelističkih" zakona, nezadovoljavajući način evidentiranja protoka novca između javnog sektora i medija (uključujući oglašavanje i komercijalne ugovore).
Također, rizici uključuju nepostojanje stvarne barijere klijentelizmu u pogledu dodjele bespovratnih sredstava ili financijske pomoći medijima, nepostojanje jedinstvene obavezne evidencije različitih oblika rada u medijima što dovodi do visoke izloženosti novinarske struke prekomjernom utjecaju vlasnika, poslodavaca, politike i industrije oglašavanja, te nepostojanje jedinstvene statistike građanskih parnica i kaznenih postupaka protiv novinara i izdavača u područjima klevete, uvrede i javnog sramoćenja, priopćeno je.