Klimatske promjene donose ozbiljne promjene s hranom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Klimatske promjene će smanjiti količinu hrane u cijelom svijetu, upozoravaju znanstvenici i ističu da će se to odraziti na tri ključne stvari - količinu, kvalitetu i lokaciju hrane. Nova istraživanja predviđaju da će ukupan učinak klimatskih promjena značiti smanjenje površina za uzgoj hrane.

Studije pokazuju da kombinacija povećane razine ugljen-dioksida u atmosferi, te viša temperatura i promjene padalina mogu dovesti do manjih površina za uzgoj kultura kao što su pšenica i kukuruz, naročito u tropskim područjima, gdje je proizvodnja hrane prirodno velika.

Područja koja će pogoditi visoka temperatura uzrokovana klimatskim promjenama vjerojatno će dovesti i više štetočina. Trenutno, štetočine su odgovorne za gubitak 25 do 40 posto usjeva. Insekti će stići na područja gdje ih prije nije bilo i gdje biljke nisu razvile nikakvu obranu protiv njih.

Lokacije većine svjetske poljoprivrede isto tako će se promijeniti na način da će utjecati na globalnu opskrbu hranom. Poljoprivreda u tropskim područjima bit će najjače pogođena klimatskim promjenama, a dodatno otopljenje otežat će poljoprivrednicima posao, jer će manje efikasno raditi, što će rezultirati manjom proizvodnjom.

Istraživanje pokazuje da, kada određene vrste hrane rastu izložene visokim razinama ugljen-dioksida u atmosferi, gube neke hranjive vrijednosti. Smanjenje nutritijenata može pogoršati zdravlje populacije i izazvati problem nedostatka željeza i cinka.

U budućnosti, dodatnih 200 milijuna ljudi može biti izloženo nedostatku cinka, uz milijardu onih sa kojima je to već slučaj, navode znanstveni portali, prenosi Srna.