Koliko je realistična operacija presađivanja ljudske glave?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Valeri Spiridonov (31) je čovjek koji je izrazio spremnost podvrgnuti se najkontroverznijoj operaciji današnjice – transplantaciji glave. Ovaj mladi Rus imao je zlu sudbinu – njegovo tijelo odumire, te bi glava rado pronašla drugo, zdravo tijelo.

Za jedne je ovo velika nada da bi presađivanje glave, bez posljedica po moždane funkcije, omogućilo i uspješne operacije kod onih koji su ostali paralizirani zbog ozljeda kičmene moždine, dok drugi smatraju kako se kod ovakvog eksperimenta radi o gubljenju vremena i buđenju lažne nade za mnoge nesretne ljude, koji s velikom pažnjom prate ovakve najave pojedinih liječnika.

Spiridonov pripada na neki način i jednoj i drugoj skupini. Njegov genetski poremećaj koji izaziva atrofiju mišića, vezao ga je za invalidska kolica. Svoja kolica Valeri pokreće uz pomoć specijalnog džojstika, a teška bolest nije ga omela da završi studij, na način da su profesori dolazili kod njega doma i realizirali plan i program studija, što je rezultiralo još jednim životnim uspjehom teško oboljelog mladića – ne samo da je diplomirao, nego se i zaposlio kao računalni programer!

Navodi kako je još prije pet godina mogao podizati predmete i do pet kilograma težine, dok su mu danas preteški i oni od 400 grama.

''Tehnički gledano, moja me bolest neće ubiti, ali će ona moj život učiniti neizdrživim'', kazao je Rus za Welt.de.

U kratkim je crtama ispričao što trenutačno može obavljati: pritiskati tipke na računalu, pokretati džojstik, miša i telefon, jesti određene vrste hrane i mokriti u plastičnu čašu.

Mišići mu odumiru, kosti se deformiraju, a ne postoje nikakvi izgledi da se u dogledno vrijeme pojavi neki spasonosan lijek. Za Valerija budućnost najvjerojatnije ne predstavlja nikakvu draž te se zato i odlučio na ovako rizičan eksperiment.

Talijanski kirurg tvrdi da može

Valerijeva silna želja za novim tijelom naišla je ozbiljnu reakciju talijanskog kirurga Sergia Canavera, koji planira iduće godine izvršiti ovu jedinstvenu operaciju. Potpuno je, za razliku od većine svojih kolega, uvjeren u uspjeh ovog rizičnog eksperimenta. Njegovo uvjerenje da može, negativnih bez posljedica, transplantirati nečiju glavu na drugo tijelo, ne može pokolebati ni činjenica da slični pokusi na životinjama nisu imali uspjeha. Naime, miševi i štakori na kojima se eksperimentiralo, nakon operacije su preživjeli samo nekoliko dana.

Oštre kritike

''To je nemoguće. Sve je u sferi špekulacije i ne nazire se ništa jasno ni na najdaljem horizontu'', ustvrdio je njemački stručnjak Edgar Biemer, nakon što je čuo za Canaverove namjere.

Sličnoga su stava i drugi eminentni stručnjaci iz Europe.

''Jednom kad prekinem kičmenu moždinu, s njom je gotovo, za sva vremena'', kaže Veit Braun, šef na kirurgiji bolnice Diakonie Klinikum Siegen u Njemačkoj.

''U najboljem slučaju dobivate pacijenta s mozgom koji funkcionira, ali koji nema kontrolu nad tijelom. A to je vrlo neetično'', napominje on.

U čemu je nada Sergija Canavera?

Dr. Canavero, koji inače radi u torinskoj Sveučilišnoj klinici,  poziva se na slučaj uspješne transplantacije glave kod jednog majmuna. Operaciju je tada izvršio kineski kirurg Xiaoping Ren, koji je stao na stranu talijanskog kirurga, kako bi njih dvojica zajednički radili na budućoj transplantaciji glave mladoga Rusa.

Kineski kirurg došao je na glas zbog tvrdnji da je presadio glave najmanje tisući miševa na druga tijela, a z slučaju presađivanja majmunske glave, mozak nije pretrpio značajnija oštećenja, no nije mogao ni uspostaviti kontrolu nad majmunovim tijelom. Iz etičkih je razloga nesretni primat kasnije zauvijek uspavan. Ipak, kako ne postoji javno objavljena studija o tome, mnogi znanstvenici dovode u pitanje navode Rena o svojim eksperimentima.

Sergio Canavero i Xiaoping Ren radit će na transplantaciji glave ruskog mladića skupa s još 150-tak kolega, različitih struka i specijalnosti.

Raniji pokušaji

U 70-tim godinam prošloga stoljeća američki kirurg Robert White presadio je također glavu jednoga majmuna na drugo tijelo. Njegov tadašnji kolega Jerry Silver danas se sjeća tog neugodnog pokusa.

''Glava se nakon presađivanja probudila, ali izraz na licu životinje ukazivao je na grozne bolove koje osjeća, veliki strah i totalnu izgubljenost. Bo je živ, ali ne zadugo... To je bilo grozno. Ne vjerujem da takvo što treba bilo kad opet biti urađeno'', rekao je Silver.

Ovaj znanstvenik također je izvršio mnogo eksperimenata transplantacije glave kod miševa, a najveći uspjeh, koji opisuje u svojoj studiji, je činjenica da je novi mozak uspio uspostaviti kontrolu jedino nad mokraćnim mjehurom miša.

On kaže kako je spajanje kičmenih moždina dvoje ljudi, s ciljem da srastu i omoguće normalno funkcioniranje tijela, tj. kontrolu nad svim organima, on naziva ''čistom fantazijom''.

''Dr. Frankenstein'' (Canavero) nedavno je za Guardian izjavio kako on više ne želi vršiti nikakve pokuse na životinjama, nego se sprema za prvu transplantaciju glave ljudskoga bića.



Spiridonov, kao inteligentan čovjek, vjerojatno je i sam svjestan koliko je godina 2017. preran datum za takvo što, ali pristaje sudjelovati.

''U najboljem slučaju moći ću ponovno pokretati svoje ruke i noge, a u najgorem ostati potpuno paraliziran. Svjestan sam i rizika da umrem od posljedica operacije, ali to je za mene prihvatljivije nego da ostanem potpuno nepokretan'', kazao je.

Napominje kako je od svoje desete godine tragao za mogućnošću izlječenja. Nakon očeve iznenadne smrti , kao tinejdžer od 16 godina najednom je shvatio kako je došlo vrijeme kada će se morati sam o sebi brinuti. Majčina ljubav i skrb i dalje su bili uz njega, ali...

Upisao je i završio studij, pronašao posao, pronašao model kako živjeti s tako teškom bolesti, ali ne i nadu za budućnost.

Kaže kako mu je životni uzor, ni manje ni više nego Arnold Schwarzenegger. Naime, Schwarzenegger za ovog Rusa čvrste volje predstavlja simbol uspjeha kroz težak i ustrajan rad. A talijanski kirurg dr. Canavero s druge strane, simbol je odvažnosti i nade za teško bolesne.