Konferencija o EU integracijama u Mostaru: I dalje imamo perspektivu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europske integracije i zajednička budućnost bile su teme okruglog stola koji je održan u srijedu, u organizaciji Centara za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta (CPIFF) Sveučilišta u Mostaru.

Okrugli stol je organiziran u povodu 60. godišnjice potpisivanja "Rimskih ugovora" kojima je osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ), preteča današnje Europske unije.

Predsjedatelj Zajedničke komisije za europske integracije Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović rekao je kako u BiH nema političke stranke, bilo parlamentarne, bilo neparlamentarne, koja se protivi članstvu naše zemlje u Europskoj uniji.

Međutim, po njegovim riječima, problem je što je ta jednoglasna podrška često samo deklarativna.

''Institucije koja se bave europskim procesima često imaju problema, počevši od onih banalnih poput izostanka kvoruma za rad, do direktnog ometanja njihovog rada. Nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju imamo dobru atmosferu, barem tako mislimo. Ona se nekad naruši dnevnim političkim stvarima, ali se nadam da se neće zaustaviti proces i da će teći onako kako smo zamislili'', dodao je Lovrinović.

Analitičara organizacije European Stability Initiative (ESI) Adnan Ćerimagić rekao je da je zabrinjavajući podatak da je u polovici od 28 zemalja članica EU podrška građana proširenju pala ispod 50 posto.

Među zemljama u kojima je pao entuzijazam za proširenje su i Njemačka, Francuska i Italija, zemlje koje tradicionalno podržavaju regiju i daljnje proširenje EU.

''Dakle, sama politika proširenja nalazi se u krizi. Iz tog razloga, sve što se događalo ovoga mjeseca na Europskom vijeću, opstanak perspektive našeg članstva, bez obzira na raspoloženje među građanima u zemljama članicama EU, dobar je signal za Bosnu i Hercegovinu i regiju'', rekao je Ćerimagić.

No, krajnje je vrijeme, dodao je Ćerimagić, da se istinski počne s usklađivanjem domaćeg zakonodavstva s EU standardima.

To će biti od presudne važnosti za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i privlačenje stranih investicije, što je, po njegovim riječima, neophodno s obzirom da se u proteklih deset godina deficit šest zemalja zapadnog Balkana u trgovini sa zemljama Europske unije popeo na vrtoglavih 89 milijardi eura.

Profesor Filozofskog fakulteta Mile Lasić kazao je novinarima kako se nada da će BiH dobiti pojačanu proeuropsku medijaciju.

''Dobra vijest za zapadni Balkan je najava sa summita 9. ožujka da zemlje regije imaju perspektivu članstva, a dobra je i vijest to što Europska unija ostaje vjerna postojećoj pravnoj stečevini. Ako se bude razvio neki novi podsustav, tipa eurozone ili Schengena, to je odušak na zavrelom loncu unutar EU, ali mi i dalje imamo perspektivu'', kazao je Lasić.