Mostar kao IT destinacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada usporedimo IT sektor u BiH s istim sektorom u ostatku zemalja Zapadnog Balkana možemo utvrditi kako BiH ima slične probleme. Ti problemi ogledaju se prvenstveno u nedostatku IT kadra, obrazovnom sustavu koji ne prati potrebe tržišta rada i ne provodi mjere modernizacije curriculuma, neodgovarajućoj poslovnoj infrastrukturi, i destimulativnom poreznom sustavu. IT industrija u BiH nije na razini na kojoj bi trebala i mogla biti, ali ima ogroman potencijal za razvoj cijelog gospodarstva.

To možemo posebno kazati kada je riječ o rješavanju nezaposlenosti i iseljavanju mladih iz naše države. No, potrebno je puno sustavnog ulaganja i rada na izgradnji IT sektora u BiH, kako bismo se uopće ozbiljno uspoređivali s naprednim IT destinacijama svijeta. Ohrabrujuće je vidjeti podatke koji pokazuju kako je IT sektor jedan od najbrže rastućih sektora gospodarstva u BiH, s ukupnim rastom od 72% u proteklih pet godina. Analiza Agencije TEC tako pokazuje da je IT sektor krajem 2015. godine pridonosio s oko 150 milijuna KM u ukupnom BDP-u BiH, dok su operativni prihodi IT tvrtki u 2015. godini u odnosu na 2010. godinu porasli za 60%, broj zaposlenih gotovo 67%, a neto dobit se utrostručila.

Posljednjih dana u našem medijskom prostoru IT sektor je itekako prisutna tema, te možemo čuti kako je IT sektor u BiH u snažnom usponu. Stoga je sasvim prirodno promišljati o mogućnostima koje ta industrija donosi našoj zajedničkoj budućnosti, ali i mjerama koje vlasti mogu provesti kako bi ju dugoročno poticali. BiH se često spominje kao zemlja s jeftinom radnom snagom, međutim kada je u pitanju softverska industrija, BiH se zasigurno može pohvaliti njezinom kvalitetom i nikako ne može tvrditi kako je to njezina jeftina radna snaga.

Zapravo, bilo bi lijepo nikada ne koristiti takve izraze jer pogrešna retorika vodi i ka pogrešnom upravljanju. Mi u BiH imamo izvrstan ljudski potencijal, talentirane inženjere, kreativan duh, te poslovnu uspješnost. Sve što trebamo jeste otvoriti mogućnosti talentima za izražavanje, što u kreativnom, što u poslovnom smislu. A sve što država treba jeste pronaći prave mjere za strukturiranu dugoročnu podršku takvim pojedincima, timovima i tvrtkama, koji proizvode nove vrijednosti.

Što zapravo država može napraviti kako bi potaknula ovu mladu industriju, koja može biti budućnost BiH? Kako se ne bismo upustili u dugu filozofsku raspravu, možemo početi na primjeru našeg Grada Mostara. Nije neutemeljeno tvrditi da Mostar ima veliki potencijal za izgradnju globalno konkurentnog IT centra. A zašto je to tako? Dva su glavna faktora za ovakvu tvrdnju: dva sveučilišta koja proizvode kvalitetne softver inženjere, te prirodni klimatski uvjeti. Da, upravo velike ljetne vrućine po kojima smo poznati jesu jedna od brojnih neiskorištenih mogućnosti za privlačenje obrazovanog kadra u Mostar. Svjedoci smo tomu kako mnoštvo stranaca koji posjete Mostar ostanu tu i živjeti, najprije radi prirodnih ljepota, a potom i zbog mistične privlačnosti grada. Govorimo o svjetlosti, koja pored potencijala za razvoj inovativnog centra obnovljivih izvora energije i novih tehnologija, budi u građanima kreativni duh.

Sa ove dvije predispozicije, Mostar je u mogućnosti usmjeriti svoje napore u strateškom smjeru pozicioniranja kao IT centar. Zapravo, Mostar može postati centar kreativnih industrija i novih tehnologija. Ali za početak bilo bi potrebno pronaći način na koji će Mostar privući inovativne tvrtke iz regije i svijeta. Bilo bi poželjno znati da softverske tvrtke odlikuju želja za učenjem, strast za tehnologijom, te transparentnost i društvena odgovornost. Dakle, ukoliko kao društvo uspijemo stvoriti okružje u kojem će se kreativci i tehnološki entuzijasti moći slobodno razvijati, moći ćemo i graditi Mostar kao centar novih tehnologija.

Uvesti inovacije u način upravljanja Mostarom, početi koristiti tehnologiju i obučiti novi kadar za razvoj pametnog grada.

Trenutno je u svijetu veliki trend IoT - Internet of Things - skraćenica koja u svojoj srži predstavlja ljudsku želju za povezivanjem i automatizacijom. Mostar, kao manji centar, u suradnji sa postojećim lokalnim tvrtkama, može krenuti u poticanje razvoja IoT proizvoda. Krenimo od nekoliko jednostavnih koraka, kao što su automatizacija javne rasvjete, pametnije upravljanje gradskim prometom, te omogućivanje hotspot-a po cijelom gradskom području. Sa samo tih nekoliko ‘sitnica,’ učinit ćemo grad ne samo privlačnijim za IT sektor, nego i boljim mjestom za sve građane. Sljedeći koraci bili bi napredniji pothvati, kao što su automatizacija javnog prijevoza, transparentni pristup pregledu svih usluga koje grad nudi, e-uprava, e-zdravstvo i slično. Tako bi Grad Mostar ulagao u razvoj tehnoloških rješenja s ciljem poboljšanja kvalitete života svojih građana, istodobno potičući razvoj IT sektora.

Uložiti u razvoj stambeno-poslovnog kompleksa kreativnih industrija, koji će privući IT tvrtke, kao i pojedince i timove koji se bave kreativnim zanimanjima uz primjenu tehnologije.

Grad Mostar treba potaknuti ulaganja u razvoj infrastrukture, koja će omogućiti suradnju svih koji se bave kreativnim zanimanjima uz primjenu tehnologije. Jedan veliki kompleks takve naravi omogućio bi brži protok informacija, češću organizaciju događaja od velike važnosti za istraživanje i razvoj, boravak takozvanih digitalnih nomada u co-working prostorima unutar samog kompleksa, a moguće i ulaganja od strane uspješnih BiH građana koji žive u dijaspori. Pored poslovne i stambene infrastrukture, potrebna su i ulaganja u sportsko-rekreativne sadržaje, koji će omogućiti balansiran život, kako stanarima kompleksa, tako i svim građanima.

Ojačati partnerstvo s gradovima poput Berlina, Zuricha i Dublina, te privući globalno poznate tehnološki orijentirane konferencije u Mostar.

Europski gradovi imaju vrijedna iskustva u području razvoja IT industrije, a kao njihov partner Mostar bi mogao poticati razmjene stručnjaka, kao i akademske i poslovne zajednice. Usmjeren ka cilju brandiranja Mostara kao destinacije za kreativce, Grad Mostar u suradnji s lokalnim IT firmama mogao bi dovesti događaje poput WeAreDevelopers konferencije i time privući globalnu inženjersku i poslovnu zajednicu.

1. Transparentna e-uprava i automatizacija gradskih procesa
2. Prometna povezanost: ulaganje u Zračnu luku i autoput
3. Strukovni IT centar: ulaganje u centar za stručno usavršavanje i prekvalifikaciju
4. Porezne olakšice za poduzetnike početnike i ulagače
5. Fond za ulaganje u inovativne poduzetnike početnike
6. Sponzoriranje svjetski poznatih događaja vezanih uz tehnologiju
7. Stambeno-poslovni kompleks: izgradnja centra kreativnih industrija i sportsko-rekreativnih sadržaja

I na koncu, ukoliko vam sve ovo zvuči apstraktno i gotovo nemoguće napraviti u Mostaru, nije neobično gledajući trenutak i stanje u kojem jesmo. Ali ukoliko bi vodstvo grada odabralo smjer o kojem ste čitali, zaokružili bismo svih sedam željenih ciljeva, te zajedno gledali kako Mostar zaista postaje središte gospodarske regije Hercegovina i jedan ekološki osviješten centar novih tehnologija.