Mostar: Otvoren znanstveni skup o BiH u socijalističkoj Jugoslaviji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji: od Ustava 1946. do Deklaracije o nezavisnosti 1991. godine" naziv je znanstvenog skupa koji se, u organizaciji Udruženja za modernu povijest iz Sarajeva, u petak i subotu održava u Mostaru.

Prof. dr. Husnija Kamberović, jedan od organizatora skupa, naglasio je kako se na skupu želi vidjeti što se to događalo s Bosnom i Hercegovinom u vrijeme socijalizma, te kako je taj razvoj od 1946. do 1991. utjecao na izlazak Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije 1992. godine.

''Želimo vidjeti kakav je status Bosne bio prije svega prema Ustavu koji je donesen 1946. godine i kako se mijenjao pravni položaj BiH u Jugoslaviji, dakle kroz određene promjene Ustava i kroz ustavne amandmane, dakle kako se unutar socijalističke Jugoslavije odvijao proces jačanja tog republičkog, bosanskog identiteta i koliko je onda taj republički identitet BiH potpomogao da ona 1992. godine definitivno izađe na povijesnu scenu kao neovisna država'', naglasio je Kamberović, dodavši kako je to samo jedan segment ovoga skupa.

Posebna pažnja, dodao je Kamberović, bit će posvećena događanjima 90-ih godina prošlog stoljeća i raznim debatama u vezi s položajem Bosne i Hercegovine.

Po njegovim riječima, na mostarskom skupu, koji je okupio oko dvadesetak sudionika, govorit će se, uz ostalo, i o mjestu i ulozi Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u procesima pluralizacije političkoga života, s obzirom na odluke koje je taj sud donio početkom 90-ih godina, kada je zaključio da je Zakon o zabrani formiranja nacionalnih stranaka nezakonit, čime su otvorena vrata za krupne političke i društvene promjene u Bosni i Hercegovini.

Na skupu će biti riječi i o socijalnim promjenama u BiH u vrijeme socijalizma te o razvoju pojedinih gradova, a ideja je, kazao je Kamberović, da se pokaže koliko je u tom vremenu socijalizma ta nova ubranizacija utjecala na neke promjene i razvoj društva. Naveo je kako ovaj znanstveni skup neće iznjedriti neke definitivne zaključke te da će se na njemu odvijati debate i diskusije koje će same po sebi biti važne.

''Ovaj skup je prilika da znanstvenici mogu iznijeti svoje različite stavove, diskutiraju o njima i probaju argumentima uvjeravati jedni druge u ispravnost vlastitih stavova'', zaključio je Kamberović.

Član Udruženja za modernu povijest Amir Duranović kazao je kako je ovaj skup kombinacija nekih iskusnijih povjesničara i mlađih kolega koji su na početku svoje akademske, istraživačke karijere kojima su potrebne ovakve vrste susreta, ne samo da bi prezentirali svoja istraživanja nego da bi čuli i druge, da bi s njima razmijenili ideje, kritička razmišljanja i naravno da bi se družili.

Druga bitna stvar je, kako je kazao, što se skup ne održava u Sarajevu jer su stanovišta da ne treba sve događaje koncentrirati na jednom mjestu.

''Danas je to Mostar, a imamo ideju da idemo i u druge gradove u BiH i da se fokusiramo na neka pitanja značajna baš za ta mjesta'', dodao je Duranović.