Mostarske škole bez sportskih dvorana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od osamnaest srednjih škola u Mostaru, deset ih nema sportsku dvoranu ili tjelesnu kulturu obavljaju u improviziranim učionicama, dok je situacija u osnovnim školama malo bolja. Od 24 osnovne škole na području grada Mostara, njih pet nema dvoranu.

''Većina škola nema dvorane, te u neadekvatnim prostorijama obavljaju sate tjelesne kulture. Trebalo bi nastojati da u svim školama imaju dvorane, koje bi se po potrebi mogle koristiti i za natjecanja i manifestacije'', rekao je za Bljesak.info direktor županijskog Zavoda za javno zdravstvo Eniz Čolaković.

Od osnovnih škola u Mostaru, dvoranu nema OŠ Bartola Kašića, koja trenutno gradi dvoranu, a djeca tjelesnu aktivnost obavljaju u improviziranoj učionici ili na dvorištu preko puta škole. Ista je situacija i u Trećoj osnovnoj školi i njezinoj podružnici u Pologu, te u OŠ Kruševo.

Porazno je da Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama ima improviziranu dvoranu, tj. učionicu, potpuno neprilagođenu za ovu populaciju. Zanimljivo je također da OŠ Ilije Jakovljevića, jedna od novoizgrađenih škola, koja je građena 2003. godine nema sportsku dvoranu, te učenici rade tjelesnu nastavu u improviziranoj učionici ili za vrijeme toplijih dana u školskom dvorištu.

Novoizgrađena škola bez dvorane

''Škola je napravljena od donacija Vlade Japana, te je opremljena učioničkom i zborničkom opremom. Lokalnoj zajednici je ostalo uraditi školsko dvorište i dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Zajednica je odmah uradila pristup školi, školsko dvorište i ogradila školu, a do dana današnjeg dvorana ne postoji. To nam je najveći problem jer je upitno izvođenje nastave tjelesne kulture'', rekla je za Bljesak.info ravnateljica škole Lidija Markotić.

Zbog toga što škola nema dvoranu i nije bila opremljena u potpunosti, Markotić kaže da im je Ministarstvo prosvjete izdalo privremeno odobrenje za rad, koje se obnavlja svako pet godina.

''Postoji pozitivan stav Grada, na čelu s gradonačelnikom i Odjelom za urbanizam i građenje, prepoznali su potrebe izgradnje dvorane. Kada će doći do realizacije nema naznaka. Nažalost iz škole su izašle generacije koje nikada nisu zaigrale tjelesnu kulturu u našoj dvorani niti znaju što to znači'', dodala je Markotić.

Imrovizirane dvorane u srednjim školama

Što se srednjih škola tiče, dvoranu nemaju Srednja medicinska škola, Srednja tekstilna i poljoprivredna škola, Gimnazija fra. Grge Martića, J.U. Druga Gimnazija Mostar, Srednja mašinsko-saobraćajna i Srednja prometna koje se nalaze u istoj zgradi, Gimnazija Mostar, Srednja medicinska škola Sestara milosrdnica. Ove škole nastavu iz tjelesne kulture svojim učenicima organiziraju u improviziranim 'dvoranama', točnije proširenim učionicama, ili za vrijeme toplijih dana na školskim igralištima. Srednja škola likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića, do sada nije imala dvoranu, ali im je od ove godine dozvoljeno koristiti dvoranu na Bijelom Brijegu.

U izjavama učenika pojedinih srednjih škola, saznali smo da su nezadovoljni činjenicom što nemaju dvoranu.

No, osim što nema adekvatnih dvorana, pitanje je li nastavni plan i program dovoljan i dobar za zdrav tjelesni odgoj djece.

Dva školska sata nedovoljna

''Dva školska sata tjedno, koja su propisana, nisu ni blizu dovoljna da bi se moglo govoriti o kvalitetnoj i zdravoj tjelesnoj aktivnosti u školi'', ističe Čolaković, dodajući da bi po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) djeca od šest do 17 godina (što je gotovo cijelo školovanje) trebala dnevno provesti sat vremena u tjelesnoj aktivnosti.

Čolaković je naglasio kako nastavnici moraju i trebaju odigrati važnu ulogu u tom aspektu.

''Nemojmo da djeca odmah igraju košarku, rukomet itd., ima niz vježbi koje trebaju raditi, a tek onda se posvetiti nekom od sportova. Svako dijete će pronaći sebe u sportu i fizičkoj aktivnosti'', dodaje Čolaković.

Prema podacima SZO, u prvim razredima osnovnih škola je 20 posto djece koja su preuhranjena, a zabilježeno je kako 22 posto djece ima nepravilno držanje.

Čolaković je rekao da su glavni uzroci za ovakve statistike nepravilna prehrana, ali i neaktivnost roditelja koji imaju važnu ulogu u svim aspektima, pa tako i tjelesnom razvoju.

Grickalice, gazirano, kompjuteri, kafići i bez sporta

''Danas na velikim odmorima možemo vidjeti djecu s grickalicama i gaziranim pićima što upućuje na povećanje tjelesne težine i smanjeno kretanje. Djeca sve najviše slobodnog vremena provode pred ekranima, računalima i u kafićima, a tjelesna aktivnost se zanemaruje. Roditelji također imaju važnu ulogu, prvenstveno radi pravilne prehrane, jer ona predstavlja sastavni dio rasta i razvoja djeteta. Ako je prehrana nepravilna ili ako djeca ne provode dovoljno slobodnog vremena vani, ili u igri s roditeljima, sve to može biti okidač za pojavu čitavog niza bolesti'', ističe Čolaković.

Ističući važnost redovite tjelesne aktivnosti kod djece Čolaković je spomenuo da ona potiče normalan motorički razvoj kod djeteta, zadovoljstvo, smanjuje napetost, stres, povećava moždanu masu, izdržljivost, daje veću snagu, koordinaciju, ravnotežu, povećava se samopoštovanje, ali dovodi i do boljih ocjena u školi.

''Tjelesna aktivnost u adolescenciji prevencija je raznih kroničnih bolesti, međutim jako je važno da se školskim objektima djeci omogućiti tjelesna aktivnost. Djeca koja imaju tjelesne aktivnosti u osnovnoj i srednjoj školi kasnije će nastaviti te aktivnosti, što će utjecati kao dobra prevencija za smanjenje broja kardiovaskularnih, ali i ostalih bolesti'', ističe Čolaković.

S obzirom da se sve veći broj djece, ali i odraslih koji trebaju biti primjer, kreće nedovoljno ili gotovo nikako, možemo se samo zapitati kakve će generacije stasati.