Međuvršnjačko nasilje
Mostarski psiholozi poručili: 'Roditelji, ne čekajte društvo i učitelje – zaštitite svoje dijete'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Roditelji, ne čekajte društvo i učitelje da zaštite vaše dijete od vršnjačkog nasilja'', poruka je to Udruženja mladih psihologa čije priopćenje o Zaštiti djece i problemu vršnjačkog nasilja prenosimo u cijelosti.
''U posljednje vrijeme, problem vršnjačkog nasilja je došao u centar pažnje društva. Pri tome se, nerijetko, ista pojava posmatra kao problem s kojim se trebaju suočavati isključivo škole, izuzimajući odgovornost roditelja i drugih institucija u nastanku i tretiranju ovog društvenog problema.
Pored sigurnog školskog okruženja, veliki utjecaj na prevenciju vršnjačko nasilje imaju i pozitivni roditeljski modeli ponašanja, pomoću kojih se razvijaju djetetove socijalne i emocionalne vještine – osnovni alat djeteta za odgovor na nasilje u školskim klupama.
Za emocionalni razvoj djeteta bitno da ono od ranog uzrasta doživljava da je okruženo ljubavlju i brigom svojih najbližih. Usvajanje emocija uglavnom se odvija u ranom detinjstvu, a prve koje se mogu prepoznati su radost, gnjev, tuga, strah, ljutnja i gađenje.
Socio-emocionalni odnosi su činioci svake aktivnosti, kontakta, igre roditelja sa djetetom pa čak i neuspjele komunikacije. Važnost ovog aspekta razvoja ispoljava se u igrama, načinu tretiranja djeteta, liku roditelja i u cjelokupnoj socio-emocionalnoj klimi koja vlada u kući.
Što roditelji mogu učiniti da potaknu socio - emocionalni razvoj svog djetata?
• Pokažite zanimanje za osjećanja svog dejteta i razgovarajte s njim o tome kako određeni događaji utiču na njegovo raspoloženje i kakva osjećanja kod njega izazivaju.
• Potičite dijete da iskazuje svoje emocije i učite ga da emocije ispoljava na socijalno prihvatljiv način. Ovo je posebno bitno kada su neprijatne emocije upitanju, kada roditelji imaju tendenciju da uče djecu da izbjegavaju takve emocije, nudeći mu jednostavno rješenje kroz neku aktivnost koja potiskuje neprijatnu emociju, što dovodi do toga da dijete u kasnijoj dobi nema razvijene mehanizme za suočavanje sa stresom i frustracijama koji dolaze kroz svakodnevne životne aktivnosti. Cilj je da roditelji dozvole djeci da dijete osjeti neugodnu emociju i da razvije načine suočavanja sa ovakvim emocijama.
• Šaljite djetetu pozitivne poruke o njegovom uratku, pohvalite njegov trud i rad, ali i dajte mu/joj do znanja ako je za neke zadatke potrebo da se uloži više rada i vremena.
• Potrudite se da mu date pozitivan primjer. Ne zanemarujte svoje emocionalne i socijalne potrebe jer njegujući ih moći ćete bolje odgovoriti potrebama svog djeteta.
• Ohrabrujte svoje dijete da se uključi u različite socijalne odnose, jer stupajući u različite socijalne odnose dijete uči kako da razdvoji tuđu poziciju od svoje, da razume emocionalna stanja i želje drugih.
• Potičite djecu na korištenje vještina i rješavanja vlastitih problema jer će djeca tako biti češće u prilici ovladavati vještinama za kreativno rješavanje sukoba. Cilj nije ukloniti sukob, jer sukobi mogu poticati osobni rast i razvoj i učenje i promjene. Cilj je smanjenje broja sukoba i priprema djeteta za efikasnije i konstruktivno nošenje sa sukobima kad se oni pojave.
• Igrajte se sa svojim djetetom. Igra ima veoma važnu ulogu za socijalni i emocionalni razvoj djece treba biti neizostavna u porodici, čak i kada je dijete školskog uzrasta. Ona pruža djetetu slobodan izbor i mogućnost da donese odluku, ali istovremeno od njega zahjteva da se povinuje pravilima igranja, ali i roditelju daje uvid u ponašanje djeteta.
Stav roditelja je najvažniji, a često i presudni faktor za zdrav socio-emocionalni razvoj i zaštitu djeteta od nasilja.
Umjesto čekanja da škola i društvo izgrade odrasle osobe od naše djece, predlažemo roditeljima da zauzmu proaktivan pristup u zaštiti svoje djece od nasilja.
Potrebna je uravnotežena briga i ljubav roditelja, više uključivanja u život djece, razgovara s djetetom, te dopuštanje da izraze svoje osjećaje kako bi se razvio iskren odnos s djetetom, kojim se dijete štiti od izlaganja nasilju izvan kućne atmosfere.
Kreiranje pozitivnog školskog okruženja i izrada mjera zaštite djece od vršnjačkog nasilja je ujedno i cilj Udruženja mladih psihologa, koje, već drugu godinu, realizuje projekat „Program prevencije vršnjačkog nasilja i i upravljanja konfliktima u prigradskim naseljima Mostara“ kojeg financira In fondacija – Fondacija za unaprijeđenje socijalne inkluzije djece i mladih u BiH. U realizaciju projekta su uključeni djeca, škola i roditelji, što predstavlja osnovni princip rada na projektu odnosno cjelovit pristup prevenciji nasilja'', navodi se u priopćenju ovog Udruženja koje poziva sve zainteresirane da im se sa pitanjima, komentarima i sugestijama možete obrate na mail adresu: umpsihologa@gmail.com.
