Može li laptop spasiti znanost u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Veliko je pitanje što mi, kao mala zemlja posebno u ovim uvijetima kakvi jesu, možemo i što trebamo činiti'', rekao je akademik Kemal Hanjalić novinarima prije nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na kojoj je bio uvodničar o temi ''Nauka i njeno vrednovanje - BiH i 'ostatak' svijeta''.

Po njegovim riječima, prvo je pitanje ima li znanosti uopće u BiH, ''ako je ima, treba li nam, ako nam treba, kakva i tko treba vršiti istraživanja, tko se treba bavi znanošću, tko birati prioritete''.

Hanjalić je naveo kako je financiranje znanosti ''bolna točka'', dodajući kako se puno toga može raditi bez nekih financijskih sredstava. Ističe kako se bez velikih sredstava ne mogu dostići veliki rezultati, ali postoji niz oblasti u kojima se može postići skromnim sredstvima.

Napominje kako se otvara prilika i za siromašne znanstvenike i za siromašne zemlje da se bave znanošću, istraživanjima i tehhnološkim inovacijama isključivo kompjuterski, kompjuterskim simulacijama.

''Mnogo toga što se nekad isključivo moglo u nekom skupom laboratoriju izmjeriti, probati, razviti, danas se može dobrim dijelom raditi kompjutreski čak i na laptopu'', kazao je Hanjalić.

Naveo je kako imamo danas više od 40 visokoobrazovnih institucija, od kojih 20 ili više imaju naziv sveučilište.

''Bez obzira kakve su to institucije, to je značajan potencijal, među njima dosta mladih ljudi koji se mogu usmjeriti, ali je potrebna dobra politika i potrebna je politika „mrkve i štapa“, poticaj ali i prinud'', kazao je Hanjalić te dodako kako ogroman broj mladih ljudi, mlađih ljudi, srednje generacije luta, ali nema ni motiva, nema ni poticaja, nema ni prinude.

''Sad se tu uklapa vrednovanje znanosti i primjena objektiviziranih kriterija vredonovanja znanosti u svim sferama djelatnosti visokoškolskih institucija, od izbora, promocije, napretka do nagrađivanja'', kazao je Hanjalić.

Istaknuo je kako je nevjerojatno kako malo o znanosti ima u našim medijima, dodajući da se ''naša sveučilišta pojavljuju u medijima samo u negativnom smislu, kad su neke afere''.

Smatra kako poticaj medija i javnosti znači jako puno u smislu opredjeljivanja mladih ljudi da se bave znanošću.

''Prvo, mi nemamo tražnje za znanošću, industrija je takva. Naravno da je najveća odgovornost na vladajućim strukturama da organiziraju, potiču, prepoznaju prioritete, potencijal, da usmjeravaju'', kazao je Hanjalić dodajući kako ima puno krivice i na akademskoj zajednici.