Istraživanje
Na ulazu u Gabelu otkriveni zidovi 'hercegovačke Troje'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Gabela je danas jedno relativno gusto naseljeno mjestašce na krajnjem jugu Hercegovine, koje je široj javnosti, osim po svom graničnom položaju s Republikom Hrvatskom, uvelike poznato po svojim povijesnim ostacima, pri čemu je možda i najpoznatije po jednoj povijesno-arheološkoj, alternativnoj, tezi da se upravo na prostoru ovog hercegovačkog mjesta nalaze ostaci mitskog prapovijesnog grada Troje, opisanog u čuvenom starogrčkom književnom Homerovom epu - Ilijadi.
Nasuprot ovoj tezi koja jasno implicira - ostatke prapovijesnog doba na prostoru Gabele, do dana današnjeg ovakvi ostaci od strane domaće arheološke struke nigdje nisu detaljno niti istraživani, a time niti objelodanjeni ili javno prezentirani.
Da se u Gabeli upravo nalaze ostaci jednog većeg prapovijesno-antičkog odnosno ilirskog naselja tj.grada, pokazano je u nedavnoj objavi otkrića arheologa Gorana Glamuzine - graditeljskih ostataka prapovijesnih megalitskih zidina, raznih građevina, stambenih prapovijesnih terasa, podzida, kao i ostataka prapovijesne i antičke keramike po površini uokolo ovih kamenih konstrukcija na jugozapadnom dijelu Gabele na impresivnom piramidolikom brijegu sa crkvom svetog Stjepana.
Kao što se to jasno vidi, Gabela posve sigurno, pored već dobro znanih srednjevjekovnih, te djelomično poznatih, antičkih materijalnih ostataka, na mjestimičnim dijelovima prostora sadrži i vidljive ostatke kulture drevnog naroda Ilira.
U tom kontekstu, nedavno je na samom ulazu u Gabelu od smjera Čapljine, razotkriven monumentalni megalitski, kiklopski ili ciklopski, bedem u cijelosti izgrađen u tipičnoj ilirsko-helenističkoj zidarskoj tehnici svojstvenoj za predrimski ilirski period stare ere. Naknadnim uvidom u ovaj bedem rasvjetljena je jedna zaista neobična, začuđujuća, pa i paradoksalna činjenica, da je ovaj bedem ustvari već stotinama godina bio na ovom mjestu, neposredno iznad glavne prometnice, pri čemu su njega, unatoč njegovoj djelomičnoj očitosti, dosadašnji 'ovlašteni' domaći arheolozi, gotovo u potpunosti previdjeli te ignorirali, uslijed čega on nije od strane struke nigdje detaljnije istraživan, niti javno opisivan.
Iz tog razloga, bez obzira na činjenicu što su vjerojatno pojedini, kako istraživači, tako i ostali žitelji iz okruženja 'vidjeli' ili 'znali' za ovaj zid, ono što Glamuzina na svom blogu iznosi jest ustvari jedno novo otkriće, otkriće neporecivog povijesno-graditeljskog monumenta, koje može i treba imati potencijal u turističkom kulturno-povijesnom segmentu Gabele.