Nakaradni zdravstveni sustav: Pacijent u drugom planu, ustanove u dugovima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini treba reformirati tako da se napravi ministarstvo zdravlja na državnom nivou i da jedina briga zdravstvenih radnika bude pacijent, izjavio je Rusmir Mesihović, bivši ministar zdravlja Federacije BiH, javlja agencija Anadolija.

"Moramo otvoriti ozbiljnu reformu kompletnog sustava. Postoji način da se napravi jedno ministarstvo zdravlja bez promjene ustava. Ministarstvo zdravlja se može napraviti na osnovu odluke oba parlamenta, RS-a i FBiH. Javni dug u zdravstvenom sistemu FBiH je oko 350 milijuna KM, u RS-u je 700 milijuna KM na 3,5 milijuna stanovnika. Kada bi se samo u RS-u i FBiH napravilo 50 posto povrata sredstava za PDV taj dug bi došao na pola, i prodisalo bi se", izjavio je Mesihović je na današnjoj sesiji Asocijacije neovisnih intelektualaca Krug 99 na temu: "Zašto je zdravstveni sustav BiH u krizi?".

Kako je kazao, cilj zdravstvenih radnika treba biti briga za pacijente, a u BiH  posljednjih par godina "pacijent je u drugom planu".

"Bavimo se zdravstvom na neki način kao profitnim organizacijama, a što je suština? Suština je pacijentu omogućiti ono što mu pripada po zakonu, po civiliziranim standardima i što mu pripada po doprinosima koje plaća", kazao je Mesihović.

Ocijenio je da u BiH već 20 godina funkcionira "nakaradni zdravstveni sustav" koji nisu nametnuli zdravstveni radnici.

"Mi moramo funkcionirati u tom sustavu. Ja, kao čovjek, ne mogu da prihvatim da BiH, ako ne Federacija, nema jedno ministarstvo, jedan fond. Dakle, 12 ili 13 je ministarstava. Više to nisu ni dva sustava, već tri. Sigurno da je to jedan od žešćih kočnica", istakao je bivši federalni ministar zdravlja.

Govoreći o tome kako zdravstveni sustav izvući iz krize u kojoj se nalazi duži period, Mesihović je kazao kako se zdravstvo mora okrenuti isključivo pacijentu. Zatim je neophodno riješiti problem porodične medicine, pojačati kontrolu lijekova, krenuti u implementaciju svih postojećih zakona, napraviti modernu informatizaciju do najvećeg nivoa, uraditi ozbiljne screening programe, jer kako je kazao, BiH nema nijedan screeening program za prevenciju malignih oboljenja.

"Cilj svega je jedno ministarstvo zdravlja, jedan fond zdravstvenog osiguranja i jedan fond za skupe lijekove, to su osnovne poluge kako krenuti koliko-toliko naprijed", podvukao je Mesihović.

Istaknuo je da je za vrijeme mandata federalnog ministra napravljen nacrt zakona o jedinstvenom fondu zdravstvenog osiguranja, ali da tada nije bilo političke volje da se on usvoji.

Mesihović je u siječnju 2015. godine imenovan za generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo. Na toj funkciji se zadržao deset mjeseci i, kako je kazao, po dolasku je zatekao akumulirani dug koji je ostao isti i po njegovom odlasku

"Klinički centar u Sarajevu ima tradiciju da bude i jeste najveća zdravstvena ustanova. Mislim da svako ima svoj koncept da tu situaciju rješava pa neka radi kako hoće", kratko je prokomentirao situaciju u KCUS-u.