Nasilje je široko prisutan društveni problem sadašnjice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prošloj akademskoj godini Studij psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru programom „10 dana za 10 godina“,  popunjenim brojnim znanstveno-stručnim aktivnostima, obilježio je 10. obljetnicu uspješnog postojanja i rada. U bogato osmišljenom programu zainteresirani su imali prigodu slušati predavanja uglednih domaćih i inozemnih psihologa, sudjelovati na okruglim stolovima i radionicama te demonstraciji psiholoških eksperimenata i prezentaciji rezultata istraživanja spomenutog studija.

U kreiranju istoga veliki pečat dala je mlada psihologinja dr. sc. Arta Dodaj, docentica na Studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, na kojem organizira i vodi više različitih kolegija. U svom znanstvenom radu bavi se ispitivanjem posljedica traumatskih stresnih događaja (npr. zlostavljanja u djetinjstvu) na psihološko funkcioniranje.

Sudjelovala je u radu više znanstvenih projekata. S priopćenjima i referatima sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima te objavila oko 20 znanstvenih i stručnih radova. Na više stručnih skupova u zemlji sudjelovala je kao pozvani predavač. Kao mladi istraživač s područja jugoistočne Europe boravila je na studijskom boravku na Westfälische Wilhelms-Universität u Münsteru i Karl Franzens Universität u Grazu. Pohađala je niz stručnih edukacija u zemlji i inozemstvu, najčešće vezanih za područje pripreme i planiranje projekata, vještine komunikacije, grupnu psihoterapiju, realitetnu terapiju te EMDR terapiju.  Aktivna je članica nekoliko međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Više o svome radu, poteškoćama izraženim u našem društvu i djelovanju na fakultetu govorila je u ovotjednom intervjuu za Bljesak.info. 

Bljesak.info: U svom radu pokazujete izraziti interes za područje biološke osnove ponašanja. Što nam o ponašanju i psihičkim procesima može otkriti biološki pristup psihologiji?

Arta Dodaj: Biološki pristup u psihologiji nastoji objasniti na koji način je vanjsko ponašanje povezano s električnim i kemijskim događanjima u tijelu. Cilj područja biološke psihologije je specificirati neurobiološke procese koji su u osnovici ponašanja i psihičkih procesa, uz naglašavanje uloge evolucije, genetike i prilagodbe ponašanja. Biološki pristup anksioznosti, na primjer, nastoji taj poremećaj protumačiti abnormalnim promjenama u razinama neurotransmitera (kemijskih tvari koje proizvodi mozak i koje omogućuju komunikaciju između živčanih stanica). Za ilustraciju ovog pristupa navest ću problem s kojim se posljednjih godina profesorica dr. sc. Kristina Sesar, pročelnica Studija psihologije, i ja bavimo: indirektno pitanjem razvoja dječjeg mozga te mogućim negativnim utjecajima u djetinjstvu i razvoju na kasnije kognitivno i psihosocijalno funkcioniranje pojedinca.

Poteškoće izražene u našem društvu

Bljesak.info: Posljednjih mjeseci svjedočimo naglom porastu vršnjačkog nasilja? Prema nekim podatcima čak je 43% djece doživjelo jedan od oblika vršnjačkog nasilja. Što nam ti podatci govore?

Arta Dodaj: Vršnjačko nasilje predstavlja značajan društveni problem zbog visoke učestalosti, kao i širokog raspona posljedica koje ostavlja kod osobe izložene nasilnom ponašanju. Podatci o visokoj učestalosti vršnjačkog nasilja pokazuju kako je nasilje prisutno u našem društvu te kako predstavlja jedan od ozbiljnih problema u našim školama. Poznavanje učestalosti vršnjačkog nasilja prvi je korak u planiranju ciljanih intervencijskih programa. Daljnjim radom nužno je podignuti svijest obrazovne, ali i šire javnosti o potrebi prevencije, kao i ponuditi brojne efikasne preventivne programe u svrhu smanjenja vršnjačkog nasilja.

Bljesak.info: Također, svjedoci smo sveprisutnog nasilja u partnerskim odnosima, gdje je prema pojedinim nalazima više od 40% žena bilo žrtva nasilja. Što je potrebno uraditi po tom pitanju? Kako na vrijeme reagirati?

Arta Dodaj: U teoriji i praksi vidljivo je kako je veliki broj partnerskih odnosa karakteriziran nasilnim interakcijama i obrascima ponašanja. Preventivni programi vezani uz nasilje u intimnim vezama su brojni i izrazito efikasni. Preporuka je usmjeriti se prvotno na primarnoj prevenciji tj. na prevenciji nasilja prije nego što se ono dogodi, a potom na sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji (nakon što se nasilje dogodi). Na ovaj način povećava se razina znanja o nasilju u vezama, ali djeluje i na mijenjanje stavova koje mogu biti u osnovi nasilnog ponašanja. Potrebno je istaknuti kako uspješna prevencija treba biti implementirana na različitim razinama.

Potreba za preventivnim radom u području nasilja u intimnim vezama, ali posebice nasilja u  obitelji prepoznata je i kod nas. Članovi Studija psihologije u suradnji s članovima Udruge „Mreža žena policajaca“ i Gender centrom FBiH  prepoznali su važnost razvijanja strateškog okvira prevencije nasilja u obitelji u Hercegovačko-neretvanskoj županiji formiranjem koordinacijskog tijela i multisektorskih timova kako bi se poboljšala komunikacija među stručnjacima različitog profila te osigurala bolja zaštita žrtava i počinitelja nasilja u obitelji.

Bljesak.info: Zašto podcjenjujemo nasilje i obično reagiramo tek kada se dogodi i posljedice istoga postanu kobne?

Arta Dodaj: Nasilno ponašanje može biti podcijenjeno zbog brojnih socioloških, ekonomskih, kulturalnih i političkih razloga. Primjerice, kulturalni kontekst može utjecati na to da se nasilno ponašanje doživljava uobičajenim i prihvatljivim, pa čak i poželjnim što predstavlja faktor rizika za počinjenjem nasilja i slabijom reakcijom na nasilno ponašanje. Tek nakon uvjerljivosti u štetnost nasilnog ponašanja te vidljivu zastupljenost nasilnog ponašanja očite su reakcije. Uz navedeno, ne smijemo zanemariti brojne individualne odrednice koje određuje naš oblik reagiranja.

Savjetovani rad na Studiju psihologije

Bljesak.info: Studij psihologije pruža savjetodavni rad studentima. Na temelju spoznaja dobivenih u okviru psihološkog savjetovališta, zbog čega vam se studenti najviše javljaju?

Arta Dodaj: Tako je, s ciljem pružanja različitih oblika podrške i pomoći studentima Sveučilišta u Mostaru akademske 2014./2015. osnovano je Savjetovalište za studente. Savjetovalište za studente sastavnica je Filozofskog fakulteta čije su aktivnosti i usluge namijenjene studentima svih fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Vezano uz probleme s kojima studenti dolaze u savjetovalište,  primjetno je da se najviše studenata javlja zbog teškoća u učenju, zatim anksioznosti i promjena raspoloženja depresivnog smjera, te problema u socijalnim odnosima. Broj studenta koji dolaze u studentsko savjetovalište s vrlo ozbiljnim psihološkim poteškoćama je zanemariv.

Bljesak.info:  Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u suradnji s kolegama psiholozima formirana je mreža studentskog mentorstva za pomoć brucošima. Kakvi su plodovi tog rada?

Arta Dodaj: Neposredno po završetku nastave u ljetnom semestru 2015./2016. godine izvršena je evaluacija uspješnosti uvođenja mentorskog sustava. Studenti brucoši procijenili su korisnost projekta. Sudionici mreže mentorskoga sustava, studenti brucoši, procijenili su ovakvu vrstu podrške izrazito korisnom, bilo da su govorili o administrativnoj ili stručnoj potpori s ciljem uspješnijeg i kvalitetnijeg studiranja. U idućoj akademskoj godini koordinatori mentorskog sustava planiraju uvesti nove aktivnosti u okviru mreže koje će dodatno unaprijediti rad ovog sustava.

Uloga psihologa u društvu

Bljesak.info: Što misliš koliko psiholozi mogu pomoći osobama u ovakvom društvenom ambijentu (nacionalna netrpeljivost, nasilje, siromaštvo, nezaposlenost…)?

Arta Dodaj: Događaji koje osoba percipira stresnima ostavljaju duboke ožiljke kod iste. Psiholozi svojim znanjem i iskustvom u podršci ugroženima mogu značajno pridonijeti  unaprjeđivanju psihosocijalne potpore ugroženima, njihovim obiteljima, te tako i ublažiti negativne posljedice na cjelokupno društvo.