Nema koristi od štrebanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Najveći problem formalnog obrazovanja je metodologija rada u nastavi koja se njeguje na ovim prostorima, to je repetitivno znanje, a to je ono znanje koje smo usvajali i mi sami dok smo se školovali učeći, ili kako smo to nazivali 'štrebajući' . Vrijeme je pokazalo da čovjek i društvo nemaju velike koristi od toga'', kazala je Adila Salibašić, predsjednica Udruženja za kreativno učenje „Plus“.

Stalna medijska upozorenja o visokoj stopi nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini svakodnevno pune novinske stupce kao trajna opomena nebrige vlasti. No, treba li breme krivice zaista snositi samo vladajuće strukture ili krivicu dijeli i društvo koje uspostavlja (pogrešne) standarde, ali i mladi ljudi koji nerijetko čekaju da im se egzistencija osigura bez istinskih zalaganja, učenja, usavršavanja, u konačnici, i odricanja?

O ovim i sličnim pitanjima za Agenciju Fena govori Salibašić, predsjednica Udruženja za kreativno učenje „Plus,“ koje 13. studenog organizira šestu konferenciju Vaša(r) ideja koja će biti održana u Sarajevskom ratnom teatru SARTR.

Govoreći o ciljevima projekta Vaša(r) ideja Salibašić pojašnjava da je projekt nastao iz potrebe za kvalitetnijim obrazovanjem ljudi, mladih, ali i nešto starijih.

Koncipiran u vidu niza konferencija tijekom jedne godine ovaj projekt treba probuditi znatiželju mladih ljudi, isprovocirati ih kako bi kreirali vlastite stavove (a time izgrađivali i kritičku svijest), ponuditi im kvalitetnije uzore od onih koje danas mediji nude, te educirati ih donoseći im suvremene, aktualne teme iz raznih segmenta ljudskog djelovanja.

''U bh. društvu se često učenje doživljava kao nešto teško i zahtjevno, a nerijetko kao nešto što se mora raditi, bilo da nas na to tjeraju roditelji, učitelji, naša svijest i savjest... Upravo iz tog razloga projektom Vaša(r) ideja želimo razbiti ove predrasude i pokazati kako učenje može biti zabavno i da se nikada ne završava. Istinski smo živi samo onda kada uspijemo sačuvati ono dijete u sebi, tog začuđenog mališana koju zanima kako stvari oko nas funkcioniraju, i još bitnije, kako on to sam može napraviti'', istaknula je Salibašić.

Vjeruje kako će na ovaj način popularizirati znanje, a to je jedini sigurni put napretka našeg društva, i bolje sutra za sve nas.

Govoreći o metodologiji pristupa nadopune formalnom obrazovanju mladih, Salibašić je istaknula kako je dovoljno pogledati nastavne planove i programe i iz kojih se vidi da se suštinski ništa bitno nije promijenilo gotovo 50 godina, ako ne i više.

''U vremenu u kojem živimo i potrebe 21. stoljeća jasno ukazuju da na tržištu rada trebaju biti ljudi koji se lako uklapaju u sredinu, koji su otvoreni, kreativni, imaju jasne i dobro artikulirane osobne stavove. Ukratko, uspješni ljudi koji posjeduju vještine cjeloživotnog učenja. Znanje treba posjedovati, ali ono je neupotrebljivo ukoliko ga ne znamo iskoristiti za unapređenje sebe i naše okoline'', mišljenja je Salibašić.

Odatle i ideja da se pokrene projekt cjeloživotnog učenja putem neformalnog i informalnog obrazovanja.

U procesu odrastanja, dodaje Salibašić, preuzimanje inicijative i odgovornosti za vlastite postupke jeste ključni trenutak za sazrijevanje, ''stoga je jasno da je od esencijalne važnosti mladima omogućiti takav prostor unutar kojeg će testirati svoje mogućnosti, u ovom slučaju prostor za izoštravanje kritičke svijesti''.

Na spomenutoj konferenciji govorit će eminentni gosti, Rikardo Druškić, mladi, bh. umjetnik koji je u samo nekoliko godina aktivnog bavljenja slikarstvom već poznat široj javnosti kao izrazito talentiran, Radmila Rangelov- Jusović, izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative Step by Step, te Almin Zrno, umjetnik i vrsni majstor fotografskog zanata, priznati vrhunski umjetnik koji kamerom piše svoju poeziju pokreta, lika i tijela.