deinstitucionalizacija
Neophodne reforme u oblasti mentalnog zdravlja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, ukazuju na neophodnost reformi u oblasti mentalnog zdravlja radi otklanjanja tradicionalnog pristupa koji potencira materijalna davanja, a zanemaruje stručnu pomoć što bi dovela do samostalnosti i integriranosti osoba s intelektualnim teškoćama.
''Za drugačiji odnos, organizacije i institucije trebaju dodatnu obuku i učenje novih pristupa, ali i osoba s intelektualnim teškoćama trebaju pomoć u drugačijem razumijevanju uloga organizacija i institucija u javnom i nevladinom sektoru. Jednako važna je i podrška obiteljima osoba s intelektualnim teškoćama koji su prva karika u procesu deinstitucionalizacije'', citat je iz priopćenja iz ureda ombudsmena BiH.
Ombudsmeni ukazuju i na problem neimplementacije odluka Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Hadzimajlić, Busovača i Crepulja, koji se odnose na dugotrajan smještaj osoba s intelektualnim teškoćama u ustanove socijalne zaštite bez uspostavljenog sustava koji osigurava obiteljsko revidiranje opravdanosti ovog smještaja, a koji je izvršen bez odluke suda.
Kao monitoring mehanizam, ombudsmeni su 2009. godine objavili "Specijalni izvještaj o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica u Bosni i Hercegovini", u kojem su doznačene preporuke organima vlasti u BiH, nadležnim za ovu problematiku, u cilju unapređenja stanja u ustanovama radi ostvarivanja osnovnih ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama, što je garantirano međunarodnim standardima koje je Bosna i Hercegovina prihvatila.
U cilju provjere stanja u odnosu na 2009. godinu, ombudsmeni BiH odlučili su da u 2016. godini ponovno posjete ustanove u koje su smještene osobe s intelektualnim teškoćama te sačine izvještaj koji će dostaviti nadležnim tijelima na dalje postupanje.