Njemačka će izbjeglice identificirati prema tehnologiji prepoznavanja glasa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Migrantska kriza je možda u ovom trenutku nešto manje izražena, ali nitko u Europi si ne utvara kako su problemi sa stotinama tisuća izbjeglica niti blizu rješenja.

Sudbine nesretnih ljudi koji su pred ratnim vihorom bile prisiljene potražiti spas u nekoj od zemalja Europske unije vrlo vjerojatno će se već idućih tjedana iznova aktualizirati.

Njemačka je definitivno zemlja koju su za cilj svojeg spasenja i novog početka označili imigranti u daleko najvećem broju i zato je njemačka vlada, prema pisanju lista Die Welt odlučila testirati novi pristup u točnom definiranju koliko je izbjeglica iz koje zemlje stiglo na njihov teritorij.

Naime, na putu prema konačnoj destinaciji izbjeglice vrlo često izgube dokumente ili ih se riješe s namjerom kako bi mogli tražiti azil, a njega ne mogu dobiti ukoliko primjerice dolaze iz neke od zemalja koje su u ekonomskoj, ali ne i ratnoj krizi...

Da bi mogli precizno detektirati iz koje zemlje stižu izbjeglice, Nijemci će koristiti koristiti tehnologiju prepoznavanja glasa, izvijestili su iz Ureda za migrante i izbjeglice (BAMF). Tehnologija koju će početi testirati u iduća dva tjedna već se koristi u bankama i osiguravajućim kućama, a hoće li i koliko biti uspješna u ovom slučaju tek treba vidjeti.

Bez obzira na skepsu mnogi stručnjaka, Njemačka vjeruje kako će ovakav koncept u potpunosti zaživjeti 2018. Ipak, ima i onih koji su vrlo sumnjičavi kada je u pitanju ova metoda, pa tako Monika Schmidt sa Sveučilišta Essex kaže:

"Ne vidim kako će softver, koliko god dobar bio, uspjeti odrediti iz koje točno zemlje dolazi pojedina osoba. Jasno je da tu postoje određena pravila, ali svatko od nas pojedinu riječ izgovara na sebi svojstven način, stoga mislim da će biti problema".

Umjesto tehnologija, profesorica Schmidt vjeruje kako ovaj posao bolje obavljaju stručnjaci za jezike.

"Nije sporno da i ljudi i tehnologija mogu pogriješiti, ali činjenica je kako detektiranje regije iz koje stiže pojedina osoba na osnovu njezinog govora predstavlja iznimno kompleksan zadatak. Ako i pogriješe, ljudi će lakše prepoznati svoju grešku, za tehnologiju prepoznavanja glasa to ne mogu reći", decidirana je Schmidt.

Trenutačno na ovoj problematici radi čak 45 lingvističkih eksperata, koji pokrivaju 80 jezika, a na takvim poslovima rade od 1998. Aktualna situacija nudi odobrenje azila za manje od polovice onih koji ga zatraže, hoće li se to promijeniti kada se počne primjenjivati tehnologija prepoznavanja glasa, tek će se vidjeti.