Obilježena 100. godišnjica rođenja mostarskog profesora Hivzije Hasandedića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U znak sjećanja i zahvalnosti na upečatljiv rad i djelo profesora Hivzije Hasandedića (1915. – 2003.), danas, 19. listopada 2015. godine, na Gradskom groblju ''Sutina'', cvijeće su položila izaslanstva Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, Muzeja Hercegovine i Arhiva HNK-a te Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, čime je i službeno započeo Program obilježavanja 100. godišnjice rođenja ovog znanstvenika i istraživača, pionira organizirane arhivske službe u Hercegovini.

Profesor Hasandedić se istraživanjem prošlosti Mostara i Hercegovine, prvenstveno osmanskog razdoblja, bavio gotovo punih sedam desetljeća, a za to vrijeme je prikupio, dešifrirao, obradio i publicirao na stotine neprocjenjivo vrijednih povijesnih izvora. Plodno razdoblje bavljenja istraživačkom i publicističkom djelatnošću rezultirao je opusom od preko 400 bibliografskih jedinica, ali puno istraživačko i znanstveno afirmiranje doživljava dolaskom u Arhiv grada Mostara.

Svoju ogromnu energiju i znanje prof. Hasandedić usmjerio je ka prikupljanju dokumenata pisanih na orijentalnim jezicima, čime je mnoge spasio od sasvim izvjesnog nestajanja. Zaslužan je, između ostalog, i za formiranje izuzetno vrijedne Orijentalne zbirke Arhiva te stručne i znanstvene obrade njenih rukopisa i dokumenata.

Njegova intelektualna ostavština pohranjena je u Muzeju Hercegovine i Arhivu HNK-a u Mostaru, a za svoj rad dobio je i cijeli niz priznanja, među kojima i počasni doktorat mostarskog Univerziteta ''Džemal Bijedić''.

U sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića, u Mostaru će biti održan i Znanstveni skup ''Hercegovački znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini'', u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, a u suradnji sa visokoškolskim i naučnim ustanovama iz Mostara.

Hercegovina je zemlja umnih ljudi i duge, višestoljetne tradicije istraživanja. Mustafa Ejubović, fra Anđeo Nuić, Joanikije Pamučina, fra Grgo Martić, Prokopije Čokorilo, fra Leo Petrović, Safvet-beg Bašagić, Luka Grđić-Bjelokosić, Mehmed Begović, Hivzija Hasandedić, Jefto Dedijer, Smail Balić, Vladimir Čorović, Hamdija Kapidžić, Todor Kruševac, Marko Šunjić, Muhsin Rizvić, Ahmed Aličić, Đorđe Pejanović, Isidor Papo, Ivan Zovko, Ljubo Mihić, Kasim Prohić, Pero Marijanović, Mustafa Ćatović, Svetozar Zimonjić, Hamid Dizdar, Pavao Anđelić, Arif Tanović, Asim Peco... samo su neki u plejadi velikih umova koje je iznjedrila Hercegovina.

Znanost i istraživanje su svoj institucionalni oblik dobili osnivanjem visokoškolskih i znanstevenih ustanova, dok su njihovi rezultati našli praktičnu primjenu u različitim područjima društvenog i gospodarskog života.

U Mostaru i Hercegovini je poslije 1945. godine organiziran veliki broj znanstvenih konferencija, simpozija i savjetovanja, a hercegovačke znanstvene i visokoškolske ustanove su u ovom razdoblju publicirale mnoštvo značajnih znanstvenih monografija i periodičnih publikacija. Stoga je i cilj Skupa dati doprinos istraživanju i valorizaciji ovog još uvijek nedovoljno osvijetljenog segmenta hercegovačke prošlosti.

Znanstveni skup bit će održan 11. i 12. prosinca 2015. godine, a rok za prijavu i dostavu sažetaka radova (na b/h/s i engleskom jeziku), s okvirnim pregledom korištene literature, je 2. studenog 2015. godine. Prijavni obrazac za sudjelovanje na Skupu, kao i upute autorima, objavljeni su na službenoj internet stranici Ministarstva: www.fmon.gov.ba, priopćeno je iz Ministarstva.