Obrazovanje u HNŽ-u: Treba li se redovito provjeravati kvaliteta rada nastavnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prije nekoliko godina imali smo jako neugodno iskustvo u školi. Morali smo radi jedne nastavnice našu kćer prebaciti u drugu školu'', rekla nam je jedna ogorčena majka čija je kćer imala problema u školi radi nestručne nastavnice.

Ispaštaju djeca

''Iznimno sam ljuta što je moje dijete moralo ispaštati redi nastavnice koja nije profesionalna i ne zna raditi svoj posao. Ta nastavnica uopće nije znala niti odgajati niti educirati. Prvo što ju je moju kćer ponižavala pred drugom djecom, a drugo utjerala je toliki strah u nju da je ona jednostavno od tog straha počela osjećati zdravstvene posljedice. Nama kao roditeljima je dugo vremena trebalo da uvidimo taj problem, a kada smo išli u školu da pričamo vidimo kako se može riješiti i ravnateljica škole rekla kako je profesorica jednostavno ''takva'' i da joj ništa ne mogu'', priča nam ova ogorčena majka, koja radi privatnosti svog djeteta ne želi iznositi ni ime škole niti nastavnice.

''Dakle moja kćer je pošla imati zdravstvenih problema radi straha i stresa koji joj je izazivala nastava. Zadnja opcija nam je bila prebacivanje u drugu školu, što smo u konačnici i učinili. Ali nova sredina, novi prijatelji nova upoznavanja, sve ispočetka, nisu najbolje jrešenje za dijete. Ta profesorica radi i dan danas, svoje probleme, stres i nezadovoljstvo istresa na djeci, što na njih zaista može utjecati'', rekla je ova majka, ogorčena što ova nastavnica nije niti će ikada snositi posljedice.

Inače, u Hercegovačko neretvanskoj županiji ne postoje sustavi koji bi mogli kazniti ili sankcionirati nastavnike i profesore za neprofesionalan rad.

U organizaciji Zavoda za školstvo dva puta godišnje organiziraju se usavršavanja nastavnika i profesora iz svih predmeta, no nastavnici nisu obvezni dolaziti na njih, pa usavršavanja pohađaju samo oni koji sami žele poboljšati svoje znanje i vještine.

Usavršavanja nisu obvezna

''Da mi dva puta godišnje imamo stručna usavršavanja za svaki predmet, na tim usavršavanjima želimo upoznati učitelje nastavnike i promjene u obrazovanju i pristupu djeci, ali zakonom nije regulirano da se mora doći na ta usavršavanja'', rekao je u razgovoru za Bljesak.info Željko Ćorić ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ-a.

''Inače u svim institucijama djelatnik je maksimalno zaštićen, bez obzira usavršavate li se ili ne. Na usavršavanjima uvijek imate iste ljude koji dolaze i koji ne dolaze. Mi smo tražili da se usavršavanje uvrsti u zakon, te da bude obvezno za sve. Predlagali smo da se donese pravilnik o ocjenjivanju odnosno napredovanju nastavnog kadra, hoće li to biti kroz neko licenciranje ili na drugi način, ne znalo, ali je važno da se nastavni kadar educira i unaprjeđuje'', rekao je Ćorić.

Da su edukacije nužne slaže se i predsjednik Sindikata srednjih škola Josip Milić, no o licenciranju nastavnika, kaže, u našem društvu još uvijek je teško govoriti.

''Mi smo svakako za usavršavanje nastavnog kadra i edukacije, jer treba pratiti razvoj obrazovanja. O nekom licenciranju je teško govoriti. U ovakvoj situaciji, kada nemamo ni kreda u školama, je besmisleno govoriti o nekom licenciranju. Ionako se borimo sa ekonomskom situacijom u obrazovnom sustavu i državi, nema smisla dodatno opterećivati kadar'', rekao je Milić za Bljesak.info.

Ministarstvo je već pokrenulo neke promjene koje bi se trebale uvesti novim zakonom. Na ranijim konferencijama za medije ministra smo pitali hoće li se uvesti pravilnik koji bi obvezao nastavni kadar da ide na stručna usavršavanja, te hoće li se provesti kroz licenciranje nastavnog kadra.

''Svaki pravilnik zahtjeva određenu zakonsku osnovu, razmišljali smo o tim stvarima i novi zakon donijet će dosta novina. Što se tiče licenciranja imamo iskustva iz regije pa ćemo u skladu s tim iskustvima nešto napraviti, imamo našu županiju,i inicirao sam određenu akciju da se promjene uvedu i šire, jer ne bi bilo dobro da samo u našoj županiji postoji licenciranje, a u drugima ne'', rekao je ministar Rašid Hadžović odgovarajući na novinarsko pitanje prije sastanka s članovima inicijative "Transparentno".

Licenciranje - spas za obrazovni sustav

Jedan od mostarskih profesora kaže kako bi osobno podržao svaki vid stručnog usavršavanja, jer ona imaju za krajnji rezultat kvalitetnije obrazovanje.

''Kao što ste rekli stručna usavršavanja nisu obvezna, ali dosta profesora ih, moram priznati pohađa. Osobno predajem predmete iz oblasti umjetnosti, a kako Zavod za školstvo nema savjetnika za tu skupinu predmeta, pa nam ostaje da se sami snalazimo. Ja sam često sudionik stručnih usavršavanja za umjetnost u formi simpozija, seminara, likovnih kolonija... Svakako da bih podržao svaki vid stručnog usavršavanja, jer ona imaju za krajnji rezultat kvalitetnije obrazovanje'', kaže profesor Boris Orenčuk.

Što se tiče licenciranja, on osobno bi ga podržao, ali kako kaže, treba biti oprezan da licenciranja ne budu puka forma već da ima i jasan sadržaj.

''Važno je da licenciranje ne bude forma i da ima jasan sadržaj, upravo zato jer je obrazovanje aktivno živo tkivo koje se razvija i traži nove standarde u kontekstu vremena i prostora'', zaključio je Orenčuk.

Predsjednik udruge Futura, udruge koja se bori za unapređenje kvalitete življenja, smatra kako je u školstvu situacija daleko najgora.

''Situacija u školstvu je daleko najgora. Školstvo ne prati struku niti što se događa. Licenciranje nastavnika bi bio spas za naš obrazovni sustav i to da se radikalno uvede. Ovako ćemo štancani studente koji nisu adekvatni profesori, štancamo ljude u srednjim školama, kojima predaju profesori koji zadnjih 20 godina nemaju potvrdu da prate struku. Licenicranje i usavršavanje je po mom mišljenju neophodno radikalno i odmah'', smatra Bago.

Izuzetno korisno

Inače, u Bosni i Hercegovini ne postoji model licenciranja nastavnog osoblja – dobivanje dozvole za rad i stalna provjera kvalitete da bi se ta dozvola održala.

Damir Marjanović, rektor i profesor Univerziteta Burch u Sarajevu, ranije je za medije rekao da bi ovaj model, bio izuzetno koristan i potreban bh. obrazovnom sustavu.

Vjeruje da bi licenciranjem nastavnog kadra Bosna i Hercegovina mogla napraviti i svojevrsnu reviziju i odstraniti sve one ''koji nečasno rade tako častan posao'', a da se kroz trenutno stanje obrazovnih sustava, 'ako se to uopće mogu nazvati sustavi', jasno može vidjeti i stanje u ovoj zemlji.