Problematika
Izazovi medija tema okruglog stola SUM-a: 'Ljudi ne analiziraju dostupne podatke'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Okrugli stol ''Etički izazovi suvremenog novinarstva - Pandemija covid 19'' održan je na Sveučilištu u Mostaru povodom Svjetskog dana slobode medija.
Kroz tri panela „Etika medijskog izvješćivanja“, „Medijska redakcija u pandemijskom vremenu“ i „Primjena profesionalnih standarda u novinarstvu“ sudionici su govorili o slobodi medija i kodeksima novinarstva, kao i funkcioniranju medija za vrijeme pandemije, a u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Medijskog i istraživačkog centra SUM.
Kroz uvodno obraćanje prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru zahvalio je organizatorima na naglašavanju važnosti medija u suvremenom društvu, kao i predstavljačima, novinarima i studentima koji tijekom godine promoviraju prava novinara, piše SUMSova.
„Sloboda novinarstva jedna od temeljnih ljudskih sloboda koja najizravnije utječe na oblikovanje demokratskog društva. Moramo se boriti protiv negativnosti koje utječu na profesionalizam u novinarstvu“, dodao je rektor parafrazirajući Voltairea koji je kazao kako se često ne slaže s onim što mediji i novinari pišu, s gotovo nijednom riječju, ali kako će do smrti braniti njihovo pravo da ih napišu ili izgovore.
Također je ukazao na šokantnu informaciju da je u Mostaru na jednom objektu napisan poražavajući grafit koji govori „Smrt novinarima“ te zamolio da se zajedničkim naporima taj i slični natpisi izbrišu.
„Nema demokratskog i slobodnog društva bez slobode medija“, zaključio je rektor Tomić.
Teorije zavjere, etika, mediji i znanost
U prvom panelu „Etika medijskog izvješćivanja“ sudjelovali su doc. dr. Đorđe Obradović, doc. dr. Siniša Kovačić i doc. dr. Davorka Topić Stipić.
Kovačić je naglasio važnost obrazovanja novinara, jer danas mnogi imaju prostor za objavljivanje bez potrebnog znanja i poznavanja etičkih normi.
„Svi znamo da novinar treba biti visokoobrazovana, moralna osoba, koja će poštivati etičke kodekse, međutim u praksi izgleda da bilo tko može postati novinar.“
Dodao je kako postoji neznanje novinara o temeljnim stvarima, kao što brojni novinari nisu znali razliku između korona virusa i bolesti covid-19.
„Prevelik prostor u medijima dobili su oni koji su uvijek protiv svega. Politički akteri koji se trebali uključiti u krizu, povukli su se. Sve je ostalo na Vladi, a oporba se utišala i na površinu su isplivali ljudi koji takvu situaciju koriste za vlastitu promociju“, kazao je Kovačić.
„Ljudi ne analiziraju dostupne podatke, nego prihvate ono što je bliže njihovu mišljenju, pa čak i ako je riječ o predrasudama“, smatra profesor Obradović navodeći za primjer brojne ljude koji su povjerovali da će im kroz cjepivo biti ugrađeni čipovi.
„Neprofitni i javni mediji uglavnom ne objavljuju takve stvari, ali komercijalni mediji šire teoriju urote, pomažu ih i reklamiraju na društvenim mrežama, samo kako bi privukli više gledatelja, slušatelja ili čitatelja, bez obzira što to nije etično“, kazao je Obradović.
Profesorica Topić Stipić kazala je kako novinarstvo, kao i znanost, mora biti argumentirano i provjereno.
„U novinarstvu moramo biti točni, provjereni i brzi. Dok ranije u znanosti brzina nije bila toliko potrebna, zbog pandemije korona virusa postala je jako važna, što je dovelo do toga da i znanost mora funkcionirati prema principima medijskoga izvješćivanja, ali i do činjenice da zbog brzine i znanstvenici prave pogreške“, dodala je Topić Stipić.
Funkcioniranje medija u ograničenim uvjetima
Kroz drugi panel „Medijska redakcija u pandemijskom vremenu“ o izazovima za vrijeme krize govorili su novinari Željko Andrijanić, Večernji list BiH, Damir Bliznac, RTV Herceg-Bosne i Jurica Gudelj, portal Dnevnik.ba.
Andrijanić je kazao kako je početak pandemije djelovao jako dramatično.
„Stalno smo razmišljali kako se organizirati i pri tome zaštititi, dok smo svakodnevno imali zadatak s ograničenim resursima objaviti novinu.“
Dodao je da su morali prihvatiti izazove razmišljajući da „svijet nije stao i moramo ići naprijed“.
Bliznac je dodao kako nitko nije mogao znato što će mu pandemija donijeti u životu, te da je najveći izazov bio raditi kada su se novinari i snimatelji razboljeli, a program je morao ići dalje.
No, kaže da ih to nije obeshrabrilo, nego motiviralo, te da su se posvetili pozitivnim društvenim pričama, iako je društveni život potpuno stao.
Spomenuo je i personalizaciju koja je dvosjekli mač i kako se kao javni medij nisu željeli upuštati u izvješćivanje o privatnim životima, što su mnoge kolege radile.
Gudelj je dodao da su pojedini online mediji često širili lažne i neporovjerene vijesti, ali kako je na čitateljima da odaberu što žele čitati i u što vjerovati.
„Smatram da su kolege općenito uradile dobar posao, a da je najviše problema donijela politika. Nisu krivi novinari jer prenose informaciju“, naveo je dodajući kako je cenzura najveći problem današnjice.
Dodao je da se redakcija njegovog portala počela manje osvrtati na vijesti o pandemiji i svijetu, a više ka ekonomiji, politici i kulturi.
Pravne regulacije, privatnost, dostojanstvo i praksa
Treći panel odnosio se na „Primjenu profesionalnih standarda u novinarstvu“, gdje su sudjelovali prof. dr. Ilija Musa, doc. dr. Ivana Primorac Bilaver i doc. dr. Franjo Takač, a gdje je naglašena potreba za poštivanjem privatnosti i dostojanstva drugih.
Musa smatra da je pravna regulativa medija u Bosni i Hercegovini manjkava jer je donesena prije više od dvadeset godina.
„Ipak imamo kodekse profesionalnih novinarskih udruga i kroz njih se promoviraju vrijednosti koje bi novinari trebali zastupati, a to je nepristranost, profesionalnost, točnost, navođenje izvora, a imperativ mora biti i interes javnosti“.
Svjedoci smo, kaže Musa, da su se pojedinci upustili u objavljivanje informacija kojima štete dostojanstvu osoba i profesiji.
„Imali smo slučajeve o pojedincima koji su zaraženi među prvima, pa su se iznosile informacije o njihovom identitetu, nagađalo se s kim su bili u kontaktima i na taj način je povrijeđeno pravo na privatnost, ali nanesena je i šteta profesionalnim novinarima koji časno rade svoj posao“.
Primorac Bilaver je kazala kako se kriza dogodila i novinarstvu koje je krenulo putem promjena.
„U svim kodeksima osnovna vrijednost je ljudski život, a za očuvanje života uključila se i medijska zajednica. Kada se dogodi pitanje zaštite života, ponekad se reducira pravo na privatnost. Stoga je bilo važno u medijima ponovno naglasiti ljudska prava i slobode“. Profesorica je naglasila kako su mediji uglavnom uradili dobar posao. „Kriza koliko god je izazov, toliko je i opasnost. Mediji su umanjili apokaliptičnost krize i sveli su je na pravu mjeru. Pokrenuli su i neke zaboravljene medijske funkcije kao što je edukacija“, poručila je Primorac Bilaver.
Govoreći o internet televizijama i pridržavanju standarda Takač je kazao kako danas svatko ima mogućnost da kupi, koristi, osnuje vlastitu internetsku televiziju i gledateljima ponudi svoj program.
„Međutim potrebno je poznavanje žanrova i pravila proizvodnje programa. Mnogi znaju upaliti kameru i snimiti događaj, ali realizacija razlikuje profesionalca od amatera.“
Kazao je i kako je ključno kod obrazovanja budućih medijskih djelatnika staviti snažan naglasak na praktičnu nastavu.
