One koji dijele pare treba uvjeriti da su znanost i istraživanje zalog za budućnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Znanost i istraživanje su zalog za naš razvoj i budućnost, a u to trebamo uvjeriti posebno one koji dijele pare, jer daju nam mrvice. Ja se nadam da će se konačno doći do toga da znanost, bude apsolutno pouzdana proračunska stavka u svim županijskim i federalnim ministarstvima'', rekao je u izjavi za medije Jakov Pehar jedan od govornika na znanstvenom skupu ''Hercegovački znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini''.

Po mišljenju profesora Pehara tema skupa je izvanredna, jer se sjećamo istraživanja i tradicije u Hercegovini.

''Upravo na ovaj način ćete vi, posebno mlađi, vidjeti da nismo spuštenih ruku hodali po ovoj zemlji. Radilo se i bilo je dobro organizirano. Ja sam otvoreno rekao, šteta je da nemamo institucionalno riješen problem kroz zakon koji postoji'', kaže Pehar dodajući kako su u Hercegovini istraživanja davno počela, a postoji i tradicija koja je dala dobre rezultate.

''Sjetite se samo velikih firmi Holdinga, Sokola, Energoinvesta, Pretisa, Unisa, Hepoka u kojem sam ja proveo svu karijeru. Svi su imali komadić, makar odjel za znanost i istraživanje i svi su davali dobre rezultate'', rekao je između ostalog Pehar dodajući kako je Hepok u kojem je on radio imao dobar istraživački razvojni centar.

Pehar smatra kako lijepo čuti da je konferencija između ostalog posvećenja i sjećanju na znanstvenika, a sjećanje po njegovom mišljenju provocira razmišljanje kako treba voditi računa o ljudima.

''Pišite, govorite, organizirajte za ljude koju su dali ogromne priloge, dok su oni još živi, najlakše ih je ispratiti'', zaključuje Pehar.

Federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović koja je i otvorila ovaj skup, za medije je istaknula kako je Hercegovina tijekom povijesti imala puno ljudi koji su njegovali znanstvene misli umnih ljudi koji su proučavali, pisali i istraživali.

''Ovo je jedna jako vrijedna konferencija. Znanstvenici u Hercegovini sigurno su imali odjeka u javnosti. Konferencija je skupila relevantne znanstvenike i istraživače da govore svatko u svojoj oblasti zanimanja. Ja sam zadovoljna što se tiče odziva. Nadamo se da ovo nije posljednja konferencija ovakve vrste ili posljednja koja se bavi životom, likom i djelom znanstvenika ne samo u Hercegovini, već i u BiH. Za iduću godinu imamo promišljanja da organizirano nešto slično, ali bi obuhvatili znanstvenike iz cijele BiH'', rekla je ministrica Dilberović, izražavajući nadu da je ova konferencija unijela svjetlost u znanstveno istraživački rad.

''Svaki skup u Mostaru ima svoj značaj, a ovaj ima poseban. Značaj ovog skupa je izražen, jer će se iz nekih prašnjavih papira izvaditi istina o znanstveno istraživačkom radu u Hercegovini i Mostaru kao njenom središnjem gradu, koji je bio godinama okosnica napretka i istraživanja'', rekao je Roko Markovina, navodeći kako je tema njegovog predavanja 'jedna sjajna institucija koje više nema, zrakoplovna industrija Soko'.

''U Sokolu smo svi mi zapravo radili prve korake i stručne i znanstvene radove. Soko nije bio samo mjesto gdje se radi, Soko je bio ljubav, poštivanje, stjecanje znanja, moja najveća životna škola. Ja jesam magistrirao i doktorirao, ali sve što vrijedi u meni sam postigao zahvaljujući Sokolu i njegovim mogućnostima. Drago mi je da će se mnogi ljudi sjetiti onih koji su utkali svoje živote u taj rad, ali više ih nema i dobro je što mi to danas baštinimo'', rekao je Markovina.

Važno je da naučimo djecu, kaže Markovina da poštuju naše junake i baštinu.

Inače, ovaj dvodnevni skup organiziralo je Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama iz Mostara.

Skup se održava u sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića, znanstvenika i istraživača, pionira organizirane arhivske službe u Hercegovini, a u njegovom organiziranju sudjelovali su i Univerzitet Džemal Bijedić, Arhiv HNK Mostar i Muzej Hercegovine Mostar.