Otkriveni tragovi brutalnog okršaja prije 13.400 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Skeletni ostaci 61 muškarca, žene i djece otkrivaju da su na njih 41 tragovi barem jedne rane, većinom od koplja ili strijele

Među plemenskim skupinama koje su nastanile istočnu obalu rijeke Nil u sjevernom Sudanu prije oko 13.400 godina nije uvijek vladao mir, što otkrivaju izranjavana tijela pokopana na groblju u jednom od najstarijih svjetskih nalazišta.

Znanstvenici su rekli u četvrtak da je nova analiza ostataka groblja Jebel Sahabe iskopanog šezdesetih godina prošlog stoljeća pružilo novi uvid u ovo prapovijesno krvoproliće, uključujući dokaze da je bilo više nasilnih sukoba, a ne jedan smrtonosni obračun kako se ranije vjerovalo.

Skeletni ostaci 61 muškarca, žene i djece otkrivaju da su na njih 41 tragovi barem jedne rane, većinom od koplja ili strijele. Kod nekih su otkrivene zacijeljene rane što ukazuje na to da je osoba preživjela borbu.

Njih 16 imalo je i zacijeljene i nezacijeljene rane pa se vjeruje da su jednu borbu preživjeli, a u drugoj ubijeni. Mikroskopski pregled kostiju otkrio je ostatke kamenog oružja.

Izvorna analiza iz 1960-ih identificirala je samo 20 osoba s nekim ranama, a nijedna nije imala rane koje su zacijelile.

Rašireno nasilje jednako je pogađalo muškarce i žene, a bilo je i ranjenih četverogodišnjaka, rekla je paleoantropologinja Isabelle Crevecoeur iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja na Sveučilištu Bordeaux, glavna autorica studije objavljene u časopisu Scientific Reports.

"Čini se da je jedno od glavnih smrtonosnih svojstava bilo porezati i izazvati gubitak krvi", rekla je Crevecoeur.

Iako se koplja i strijele mogu ispaljivati iz daljine, ima dokaza i o bliskoj borbi s brojnim slučajevima prijeloma, udaraca u podlakticu i slomljenih kostiju ruke.

Lovci - sakupljači živjeli su u to vrijeme u dolini Nila, prije razvoja poljoprivrede. Lovili su sisavce poput antilope, ribu i skupljali biljke i korijenje. Njihove su skupine bile male, vjerojatno do najviše stotinu.

Iako se ne zna zašto su se borili, borbe su se odvile u vrijeme klimatskih promjena i prelaska iz sušnog u vlažnije razdoblje, zajedno s nizom velikih poplava, što je možda izazvalo konkurenciju među suparničkim klanovima za resurse i teritorij.