Pojava manje štetnih alternativa otvara put konceptu smanjenja štete
Tekst članka se nastavlja ispod banera
„Tradicionalni način konzumiranja duvana, odnosno pušenje konvencionalnih cigareta, sa gotovo milijardu korisnika širom svijeta, najveći je pojedinačni uzrok smrti koja se može spriječiti u razvijenom svijetu“, čulo se na nedavno završenom online Samitu o duhanskim alternativama sa fokusom na regulaciji i javnom zdravlju.
Decenijama je problem oko cigareta koje proizvode pepeo i dim udruživao stručnjake iz zdravstva i kontrole duhanskih proizvoda u želji da pronađu rhešenje ovog zajedničkog problema. Pojavom novih, manje štetnih alternativa otovrila se debata koja u centar interesiranja svih stavlja i koncept smanjenja štete. Cilj samita bilo je kako omogućiti dijalog i pažljivu analizu najnovijih istraživanja i ispitivanje na koji način se naučni dokazi mogu protumačiti, kako bi rezultirali najefikasnijim zdravstvenim strategijama s ciljem smanjenja oboljenja i smrti uzrokovanih pušenjem.
Da li se pušenje može potpuno ukinuti?
Kako je sasvim izvjesno da je odgovor na ovo pitanje ne, stručnjaci su se na samitu saglasili da ovo mora da otvori prostor za uvođenje koncepta smanjenja štete.
„Smatram da je područje nikotina i duhana idealno za primjenu koncepta smanjenja štete“, izjavio je profesor emeritus i predsjednik Uprave Fagestrom Consulting, Karl Fagestrom. „Ovisnost o nikotinu i duhanu je i farmakološka i psihološka i bihejvioralna“. Prema njemu, alternative moraju biti dostupne, a nikotin je kulturološka supstanca ovisnosti, kao i kafa i alkohol. Profesor zato ističe da je jako teško riješiti se jedne kulturološke pojave, a bez pojave neke druge koja će je zamijeniti.
Pored toga na samitu je ukazano na izvještaj pod nazivom “Izvještaj o duhanskim i proizvodima koji sadrže duhan, post-implementacijski pregled”, koji je izašao u Velikoj Britaniji i koji se odnosi na razultate i učinke nakon što se e-cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan pojave na novom tržištu.
“Ovo je mjerenje izuzetno važno kada se radi o mogućem velikom uticaju na javno zdravlje, ili kada se vjeruje da bi odredbe mogle imati neželjene posljedice. Jako sam ponosan što je tržište u Velikoj Britaniji, naročito tržište e-cigareta, regulirano tim pregledom, koji služi kao osnova za mjerenje da li su pretpostavke koje su važile prilikom puštanja proizvoda na tržište zaista ispravne, te mogu li se korigirati”, izjavio je Martin Dockrell, viši istraživač na Univerzitetu Oxford i vođa Programa za kontrolu duhana, pri Agenciji za javno zdravlje Engleske.
Učesnici su se složili da postoji potreba za ponovnom procjenom proizvoda i uređaja koji sadrže nikotin, kao i kako olakšati prihvatanje manje štetnih proizvoda koji sadrže nikotin, te važnost reguliranja boljih alternativa. Kao na veliki pomak u toj sferi gleda se na nedavnu odluku Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) da jedan duhanski proizvod, koji je prisutan i na našem tržištu, IQOS, klasifikuje kao „duhanski proizvid modificiranog rizika“. Ovaj proizvod kompanije Philip Morris, samo je jedan od dva duhanska proizvoda koji je pomenuta agencija deklarisala kao takav, a u odluci iz jula, istakla je i da se korištenjem ovog uređaja značajno smanjuje proizvodnja štetnih i potencijalno štenih hemikalija. Ista agencija tokom ove godine naložila je svim proizvođačima duhanskih i nikotinskih alternativa da joj podnesu zahtjev za komercijalizaciju proizvoda zajedno sa specifikacijom i naučnim dokazima.
Stoga, eksperti se slažu da sada, više nego ikada, mora biti razlika u reguliranju različitih tipova proizvoda, odnosno da sistemska rješenja moraju napraviti jasnu i odgovarajuću razliku između različitih vrsta nikotinskih proizvoda: duhan koji sagorijeva, duhan koji ne sagorijeva, duhan koji se žvače ili nikotin koji se unosi disanjem.
„Nikotin izaziva ovisnost, ali druga jedinjenja koja se oslobađaju sagorijevanjem su opasna. Krajnji cilj jeste potpuni prestanak korištenja bilo kojih duhanskih proizvoda, ali za one koji to ne mogu ili ne žele, mora postojati alternativa. Cilj je da se takve osobe usmjere ka manje štetnim alternativama“, zaključila je profesorica Dorothy Hatsukami, sa Odsjeka za psihijatriju i bihejvioralne nauke pri Univerzitetu Minnesota.