Natprosječno inteligentni
Potencijali inteligentnih nedovoljno iskorišteni u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Potencijali natprosječno inteligentnih osoba u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno iskorišteni, izjavila je u predsjednik Mense BiH Maja Ilić, a po njenom mišljenju, za to podjednako krivicu snose sama osoba i društvo u kojem živimo.
"Činjenica je da bh. društvo ne nudi mnogo mogućnosti da se potencijal visoko inteligentnih ljudi iskoristi, jer su kriteriji vrednovanja danas usmjereni na trivijalne stvari kao što su samopromocija, nametljivost, poslušnost, pa na kraju i formalizam, koji je potpuno potisnuo suštinu", kaže ona u razgovoru za agenciju Fena.
Ipak, dodaje, to ne znači da visoko inteligentna osoba ne može ispuniti svoj potencijal u BiH, jer, po definiciji, inteligencija podrazumijeva snalaženje, odnosno mogućnost da se iznađu rješenja koja nisu odmah očigledna, piše Fena.
Predsjednica Mense BiH između ostalog objasnila je i kako ova organizacija funkcira kod nas.
"Trenutno funkcioniramo kroz interesne grupe koje su okupljene virtuelno, odnosno, većina komunikacije se obavlja kroz 'Slack' aplikaciju. Osim toga, postoje redovna mjesečna okupljanja članova u Sarajevu i Banjoj Luci, jer je u ova dva grada koncentracija članova i najveća, a od veljače im se pridružio i Mostar", kazala je.
Osim toga, dodala je, jednom godišnje Mensa BiH organizira Skupštinu na kojoj se okupljaju svi članovi Mense BiH.
Posljednja testiranja održana su prošle godine u Sarajevu, Mostaru, Trebinju i Banjaluci. U Sarajevu je bilo 138, Mostaru 65, Trebinju 20, a u Banjaluci 145 prijavljenih kandidata.
"Nakon testiranja, uvjet za članstvo je steklo 129 kandidata (ukupno za sva četiri grada), a u Mensu je odlučilo da se učlani njih 105, što jako visok postotak", naglašava Ilić.
Kako je rekla, do 2016. godine testiranja nisu organizirana redovno, jer nisu imali ovlaštenog psihologa, a sada testiranja organizuju jednom godišnje u većim gradovima BiH. Osim toga, održavaju internet i Facebook stranicu, a imaju i mailing listu na koju se zainteresirani mogu prijaviti kako bi dobili informacije o terminima testiranja.
"Od prošle godine imamo i android aplikaciju 'Mensa BiH' na kojoj se nalazi primjer testa, kako bi kandidati stekli utisak o kakvoj se vrsti zadataka radi na testiranju", napomenula je.
Testiranje vodi i kontrira ovlašteni psiholog Mense BiH, koji kandidatima daje upute na testiranju, a članovi-volonteri pomažu u nadgledaju kandidata u učionicama. Nakon testiranja, psiholog pregleda testove i zadržava ih kod sebe, tako da su rezultati poznati samo kandidatu i psihologu.
Ilić ističe da im često postavljaju pitanja vrše li testiranja djece te pojašnjava da Mensa BiH vrši testiranja osoba starijih od 17 godina, jer su oni tada već formirane osobe, kada sami mogu odlučivati u kojem će pravcu taj svoj potencijal iskoristiti.
"Kod djece je drugačiji slučaj jer identifikacija jedne tako mlade osobe sa sobom nosi i određen teret očekivanja i pritiska okoline, najčešće najbližih članova obitelji koji nisu adekvatno pripremljeni da takvu osobu usmjere i rade s njom na pravilan način. Obrazovni sustav i društvo, uopćeno u BiH, nemaju module rada sa ovakvom djecom", tvrdi predsjednik Mense BiH.
Kaže da joj nije poznato vrše li se testovi inteligencije prilikom zapošljavanja u BiH i šire te napominje da visoka inteligencija govori o potencijalu jedne osobe, ali ne garantuje da će taj potencijal biti i ostvaren.
"Stoga, korištenje testova inteligencije prilikom zapošljavanja može biti korisno poslodavcu da procijeni za koju vrstu posla kandidat ima kapacitet, ali ne i hoće li ga uspješno obavljati", kaže Ilić.
Naglasila je da visok IQ predstavlja samo potencijal za ostvarivanje velikih rezultata te da suprotno uvriježenom mišljenju, visoko inteligentnim ljudima ne ide sve lako.
"Uspjeh je kombinacija više faktora, od kojih su rad i upornost jedni od najbitnijih", mišljenja je ona.
Predsjednica Mense BiH napomenula je da u BiH prvenstveno postoji problem u neinformiranosti poslodavaca o tome šta je Mensa uopće, s jedne strane, te nedostatka adekvatnih radnih mjesta koja zahtijevaju ove kompetencije, s druge strane.
"Sve ovisi od toga za kakav se posao prijavljujete. Ako u CV-u navedete da ste član Mense, a prijavljujete se na mjesto šalterskog službenika, onda to i nije velika prednost, ali na nekim poslovima, kao što je programiranje, može biti", kazala je Ilić.
Na kraju razgovora za Fenu, zaključila je da je u zemljama van BiH članstvo u Mensi veoma cijenjeno, što se za BiH ne može reći.
