Poruke iz mostarske bolnice: Dojenje u Hercegovini u znatnom opadanju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Posljednjih desetak godina, dojenje je u Hercegovini u znatnom opadanju, što je začuđujuće obzirom na naš mentalitet, tradiciju u kojoj smo odrasli, te našu vjersku opredjeljenost'', rekla je Antonija Mustapić, specijalist pedijatrije i neonatologije povodom Međunarodnog tjedna dojenja koji se u SKB Mostar obilježava od 1. kolovoza.

Razlog tomu, kako ističe Mustapić, nije poznat, no postoji više čimbenika koji mogu utjecati na takve odluke majki.

''Je li to edukacija, je li to osobni stav majki, je li to pritisak okoline gdje je majka pod stresom pa rano prestane dojiti jer misli da je njezino mlijeko nekvalitetno, zaista ne znam. Vjerujte mnogo više zagrepčanka doji nego naše žene, to je ono što je i mene zaprepastilo tijekom mog boravka i rada u Zagrebu. Žene koje su obrazovanije puno više doje. Koji je razlog pada u Hercegovini, zašto je to tako malo, vjerujte da ne znam'', govori Mustapić i dodaje kako je činjenica da bi trebalo raditi više na edukaciji samih žena, ali i na edukaciji okoline koja bi trebala potaknuti majke da doje.

Da je mostarska bolnica prepoznala važnost dojenja za majku i za dijete, potvrđuje i činjenica kako se već petnaestak godina nalazi na popisu baby friendly bolnica, te su po riječima dr. Darka Kneževića, zamjenika šefa ginekologije, u prošloj godini dobili i priznanje za taj čin.

Na upit o statistici u SKB Mostar kad je u pitanju dojenje, Knežević ističe kako ne posjeduju određene brojke, no da u roku sat vremena od poroda, kako je potvrdila i glavna sestra rađaone, majke pripremaju za dojenje ali da je kasnije, po odlasku iz bolnice, to njihov vlastiti izbor.

''Taj prvi sat vremena je najbitniji za majku i dijete. Majci potpomaže da regulira hormonalni status, a novorođenčetu pomaže da uspostavi disanje, da uspostavi normalnu srčanu akciju i da uspostavi normalnu tjelesnu temperaturu'', objašnjava glavna sestra Marija Drljević, čiji je zadatak da dijete odmah nakon poroda dođe majci na prsa.



Prednost i kvalitetu dojenja potvrdila je i mlada majka Iva Pole, koju smo zatekli u prostorijama rađaone dok je hranila svoju drugu curicu.

''Moja curica doji od drugog dana, zasad je sve pozitivno, i ono što je najvažnije jeste da mlijeka ima dovoljno. Prvo dijete sam hranila svaki put kad bi dijete zaplakalo, nisam pratila proceduru da dijete doji svako dva-tri sata, ja sam se prilagodila djetetu i vjerujte iskustava su samo pozitivna'', rekla je Pole te preporučila svakoj majci koja može dojiti da se potrudi i pokuša, da da sve od sebe, jer to je najzdravije za bebe ali i emocionalno najbolje za majku.

Na upit do koje dobi je preporučljivo dojiti dijete svi sugovornici se slažu kako je do prvih godinu dana to neophodno, no postoje slučajevi gdje majka doji i do druge, treće godine, što je, bez obzira na česte predrasude i negativne reakcije okoline, dosta pozitivno za dijete.

''Okolina tu zna negativno reagirati, što je pogrešno, dojenje je jako važno i dokazano je da kasno dojenje djeluje kako na inteligenciju, tako i na emocionalno sazrijevanje djeteta. To je taj emocionalni kontakt koji je jako važan za kasnije neurološko sazrijevanje samog djeteta i puno je faktora koji nisu samo sadržani u majčinom mlijeku, nego cijeli kontakt majke i djeteta pogotovo kroz te prve tri godine djetetovog života'', poručila je Mustapić i dodala kako je, ako se već odlučite da imate dijete, odluka da dojite najvažnija odluka vašeg majčinstva.