Povećan broj žalbi na govor mržnje u komentarima na portalima u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prošloj godini Vijeće za tisak u BiH zaprimilo je ukupno 875 žalbi koje su se odnosile na pisanje tiskanih i online medija u BiH, a od tog broja 594 žalbe odnosile su se na komentare posjetitelja portala, kazala je Feni Maida Bahto Kestendžić, projekt koordinatorica za žalbe u Vijeću za tisak u BiH, naglasivši kako je u ovoj godini zaprimljeno 145 žalbi na pisanje tiska i online medija.

Po njenim riječima, u posljednjih nekoliko godina primjetan je porast govora mržnje u komentarima posjetitelja portala, s time da treba voditi računa kako govor mržnje nije utvrđen u svim zaprimljenim žalbama.

Koordinatorica za žalbe u Vijeću za tisak u BiH ističe kako je u komentarima na portalima vrlo česta pojava govora mržnje, da se krše tuđa prava, da se izaziva rasna, nacionalna i vjerske mržnja, da diskriminiraju, te da sadrže prijetnje i huškanje.

Na pitanje koliko su urednici odgovorni za komentare na svojim portalima, Kestendžić napominje kako su urednici portala isključivo odgovorni za urednički sadržaj, odnosno za objavljene tekstove, dok, što se tiče komentara, urednici postaju odgovorni u trenutku kada se ukaže na sadržaj koji sadrži govor mržnje. 

''Dakle, u trenutku kada se vi kao žalbenik obratite Vijeću za tisak i redakciji sa žalbom na komentar koji sadrži govor mržnje, urednik je dužan ukloniti taj komentar jer u protivnom zadržavanjem govora mržnje on svakako doprinosi njegovom širenju'', kazala je ona, dodavši kako Vijeće za tisak u postupanju po žalbama na govor mržnje, pokušava pomoći urednicima te im olakšati njihov posao da modeliraju komentare, s obzirom na to da je većina redakcija ograničena u pogledu broja zaposlenih.

Što se tiče čitanosti portala koji imaju više komentara, odnosno je su li čitaniji oni portali koji imaju više komentara, Bahto Kestendžić smatra kako gledajući širu sliku, komentari ne mogu definitivno doprinijeti poboljšanju kvalitete sadržaja portala i njegove posjećenosti, već mu u krajnjem slučaju mogu samo narušiti reputaciju.

Na pitanje postoji li i jedan portal u BiH koji je zabranio komentare, kazala je kako o tome nema točna saznanja, no da se portali koriste različitim mehanizmima, odnosno načinima omogućavanja postavljanja komentara.

Primjerice, ukoliko se netko mora registrirati da bi postavio komentar i ako se oni postavljaju s nečijeg facebook profila, time će se svakako dobar dio potencijalnih komentatora koji žele širiti govor mržnje povući i odustati, smatra projekt koordinatorica za žalbe u Vijeću za tisak u BiH.

Utvrdila je kako je Vijeće za tisak, u suradnji s urednicima, prijavilo nekoliko slučajeva govora mržnje nadležnim institucijama kada su u pitanju komentari s govorom mržnje, no na žalost Vijeće još uvijek nije dobilo povratnu informaciju od tih institucija, odnosno Tužiteljstva.

Inače, po njezinim riječima, do sada je prijavljeno 10-ak takvih slučajeva.

Bahto Kestendžić napominje kako je važno da se broj žalbi povećava i da se poveća svijest građana o opasnostima od govora mržnje i da se on mora prijaviti, kao i njihova informiranost kako postoje institucije kojima se mogu obratiti.

Pozvala je sve građane da reagiraju na govor mržnje i prijave ga te svoju žalbu pošalju Vijeću za tisak putem e-maila: info@vzs.ba

Naglasila je i kako Vijeće radi na tome da u izmjenama kaznenog zakona govor mržnje bude reguliran na način kojim bi se olakšala primjena tog zakona i daljnje procesuiranje govora mržnje.

''BIH bi svako trebala imati zakonski okvir koji bi omogućio da se sva prava građana ostvaraju na pravi način'', kazala je projekt koordinatorica za žalbe u Vijeću za tisak u BiH, zaključivši kako govor mržnje ne predstavlja slobodu izražavanja već kazneno djelo.