Pravni okršaj između Applea i FBI-ja mogao bi završiti gubitkom internetske privatnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zahuktava se okršaj Apple vs. FBI, koju je zviždač i bivši zaposlenik NSA Edward Snowden u tvitu okarakterizirao tech sporom desetljeća. Eskalacija spora između tehnološkog diva i američkih vlasti odnosi se na odbijanje šefa Applea Tima Cooka da udovolji zahtjevu američke vlade za pristup operativnom sustavu i svim podacima iPhonea koji je koristio napadač u krvoproliću u San Bernardinu, piše Telegram.hr.

Snowden je u istom tvitu prozvao Google zbog šutnje te kazao da je kompanija svojom šutnjom odabrala stranu.

Backdoor pristup

Nekoliko sati nakon objave pisma i Snowdenovog tvita oglasio se i izvršni direktor Googlea Sundar Pichai, koji je izjavio da bi “zahtjev američkih vlasti za hakiranjem uređaja i podataka na pametnom telefonu predstavljao problematičan presedan”. Apple je dobio i podršku izvršnog direktora Microsofta.

This is the most important tech case in a decade. Silence means @google picked a side, but it's not the public's. https://t.co/mi5irJcr25

— Edward Snowden (@Snowden) Veljača 17, 2016

Snowden je upozorio i na ključni problem – FBI ne traži samo pristup konkretnom pametnom telefonu nego zahtijeva backdoor pristup kojim bi se omogućio uvid u enkriptirane podatke na svim Appleovim uređajima.

The technical changes the @FBI demands would make it possible to break into an iPhone (5C or older) in a half hour. pic.twitter.com/v6GeFXXXBC

— Edward Snowden (@Snowden) Veljača 17, 2016

Tim Cook je u otvorenom pismu argumentirao zašto Apple zahtjev američke vlade smatra 'nezapamćenim presedanom čije bi implikacije imale mnogo dalekosežnije posljedice od same pravne problematike koju udovoljavanje ovakvom zahtjevu podrazumijeva'. Objasnio je da bi se omogućavanjem ovakvog pristupa otvorio ogroman prostor za zloupotrebe te ugrozila sigurnost i privatnost svih korisnika Appleovih proizvoda.

U pismu se naglašava da softver kojim bi se premostile sigurnosne prepreke za pristup pametnom telefonu i svim podacima napadača ne postoji, no stručnjaci tvrde da ga tvrtka može napraviti.

Ponuda Johna McAffeeja

Jedan od njih, ekscentrični John McAfee, developer prvog komercijalnog antivirusnog programa i kandidat Libertarijanske stranke na predsjedničkim izborima, ponudio je FBI-ju da će on sa svojim timom stručnjaka otključati telefon napadača u San Bernardinu, kako Apple ne bi morao napraviti backdoor pristup.

McAfee tvrdi da bi 'stvaranjem backdoor pristupa neprijatelji američke nacije više profitirali nego da vlasti jednostavno predaju Rusima i Kinezima kodove nuklearnog programa i ključeva za sve vojno naoružanje'.

JOHN MCAFEE: I'll decrypt the San Bernardino phone for free so Apple won't need to place a back door on its product https://t.co/3DpSz6siPo

— Business Insider (@businessinsider) Veljača 18, 2016

Mnogi stručnjaci upozoravaju da sukob između Applea i američkih vlasti treba gledati u mnogo širom kontekstu. Prisiljavajući jednu kompaniju da omogući backdoor pristup zbog jednog pametnog telefona (pa makar to bio i telefon terorista) na način da napravi softver kojim će zaobići sve sigurnosne funkcije uređaja, otvara se prostor da istu stvar mogu tražiti i od svih ostalih tech kompanija i dobiti pristup svim podacima svih korisnika interneta.

Ultimativno, snižavanje sigurnosnih postavki ne bi samo omogućilo vladinim agencijama pristup enkriptiranim podacima, nego bi se znatno olakšao posao hakerima i cyberkriminalcima.

Reakcije američkih vlasti

Na javno pismo šefa Applea reagiralo je američko ministarstvo pravosuđa, a prema njihovoj reakciji jasno je da vlasti nemaju namjeru odstupiti od svojeg zahtjeva. “Nažalost”, kažu u priopćenju koje je prenio New York Times, “Apple nastavlja odbijati suradnju i omogućiti pristup telefonu terorista odgovornog za jedan od većih terorističkih napada na američkom teritoriju”.
FBI je potvrdio da ima podršku Bijele kuće, a slučaj je ujedinio demokrate i republikance, koji su složni u kritiziranju Appleovog stava i traže jaču regulativu i dekripcijske ključeve za pristup enkriptiranim softverima. Donald Trump je, očekivano, prednjačio u napadima na Apple i prozvao kompaniju putem Fox Newsa: “Što si oni umišljaju, tko su oni?”
Senator Arkansasa Tom Cotton je pak izjavio kako “umjesto da zaštiti sigurnost američkih građana, Apple štiti mrtvog ISIS-ovog terorista”.

Pravni temelji FBI-jevog zahtjeva

Zahtjev FBI-ja odobrio je federalni sudac pozivajući se na All Writs Act iz 1789. godine, no Tim Cook tvrdi da je zahtjev vlasti daleko prekoračio pravne okvire spomenutog zakona.
Prema pisanju New York Timesa, odvjetnici FBI-ja, ministarstva pravosuđa i Commerce Departmenta (američkog federalnog ureda za ekonomski rast) pripremaju regulativu kojom namjeravaju prisiliti internetske kompanije na podvrgavanje istim pravilima kao i telekomunikacijske kompanije, a koje su za vrijeme Clintonove administracije morale vladinim agencijama omogućiti prisluškivanje telefona. Regulativa bi se odnosila i na developere aplikacija poput WhatsAppa i kompanije poput Googlea i Applea, tvrde izvori uključeni u proces pripreme.

Naime, nije uopće sporno da putem sudskog naloga vlasti mogu dobiti uvid u tekstualne poruke i ostale podatke spremljene kao običan tekst. Međutim, daleko je problematičnije to što se tehnološke kompanije sada prisiljava na izradu novih softvera ili na prepravke postojećih i omogućavanje dekodiranja enkriptiranih podataka.

Prava bitka tek počinje

Apple sada ima još nekoliko dana za službeni odgovor na zahtjev suda. U slučaju da Apple ne odustane od negativnog odgovora, slučaj će se proslijediti Okružnom sudu. Ako ni na ovoj razini ne dođe do rješenja, stvar preuzima Prizivni sud. U slučaju da sud donese odluku u korist FBI-ja, a Apple ponovno odbije udovoljiti zahtjevu, predmet dolazi na američki Vrhovni sud, čija je odluka zadnja i koja će u tom slučaju predstavljati važan presedan u području cyber sigurnosti.
U svakom slučaju, spor bi mogao potrajati i nekoliko godina, no u konačnici, njegovo rješenje će, upozoravaju mnogi, odlučiti o sigurnosti i privatnosti svih korisnika interneta.