Preci današnjih kengura nisu skakali, već hodali

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Divovski kenguri koji su tumarali Australijom prije više od 100.000 godina najvjerojatnije su hodali, a ne skakali, zaključak je grupe istraživača sa sveučilišta Brown.

''Ogromna životinja je bila tri puta veća od današnjeg kengura i hodala je na dvije noge, baš kao i čovjek'', navode znanstvenici.

Analizirali su fosilizirane kosti vrste kengura procoptodon goliah, koji su živjeli u pleistocenskoj eri, i usporedili ih sa skeletima suvremenih životinja. Ustanovili su da su nekadašnji kenguri imali drugačije donje ekstremitete i kičmu od današnjih crvenih i sivih kengura, te da su, s obzirom na težinu - oko 240 kilograma, teško mogli da skaču.
Znanstvenici su otkrili još nekoliko osobina koje ovu vrstu, koja je živjela u Australiji u doba Neandertalaca, razlikuju od svih koje danas poznajemo.

''Procoptodon goliah je imao veće kosti, naročito koljena i kukove, a njihovi nožni zglobovi su bili stabilniji. Kičma im je bila rigidnija, pa su samim tim imali manje mišiće. To je ograničavalo njihovu sposobnost da skaču", navode istraživači u studiji objavljenoj u časopisu "PLOS One".

"Glava im je bila više nalik zečjoj. Bila je sitnija, sa dugačkim ušima", navela je Christis Janis, profesorica ekologije i evolucijske biologije na američkom Sveučilištu Brown.
Njihovo sporo kretanje moglo bi biti razlog njihovog istrebljenja prije 30.000 godina. Najvjerojatnije kao lovina ljudi koji su u Australiju stigli prije oko 40.000 do 60.000 godina.

Današnji kenguri skaču velikom brzinom i kreću se na sva četiri ekstremiteta, koristeći pritom i zdepast rep, posebno prilikom kočenja.