Pregled 2015.: Što nam je donijela, a što oduzela tehnologija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Početkom ovoga milenija bilo je nezamislivo da će nam svijet biti dostupan na dlanu, odnosno da ćemo u tako malom i jednostavnom uređaju kao što je pametni telefon imati mogućnost pristupa Internetu u svakom trenutku te da ćemo raznim aplikacijama moći na društvenim mrežama kad god poćelimo i iz svakog kutka svijeta podijeliti svoje mišljenje, osjećanje, fotografije, videozapise…

Od tada pa do danas, odnosno u ''samo'' 15 godina, mobitel nam najmanje služi za ono za što je prvotno proizveden – komunikaciju putem poziva i SMS-ova. Mobiteli su na taj način promijenili naš način života i svakodnevicu, a s obzirom da danas pametni uređaj posjeduje više 70% stanovnika skoro svake države, najočitiji su primjer promjene koja se u tehnološkom smislu dogodila u posljednjih 15 godina, pa tako nama i najbliži.

Međutim, ogromne promjene događaju se na polju medicine i znanosti, kojih nismo ni svjesni, a koji će itekako u nadolazećim godinama utjecati na naš (svakodnevni) život.

U 2015. godini dogodilo se dosta toga u što će ostati zabilježeno kroz povijest razvoja tehnologije, a u čemu su znanstvenici širom svijeta tek početnici koji grebu po površini znanosti.

Alan Eustace dokazao je kako je moguće iskusiti stratosferu, čak štoviše, Alan je u svemirskom odijelu teškom 106 kilograma uspio skočiti s visine od 135.000 stopa prema Zemlji, obarajući tako dva rekorda – probijanje zvučnog zida te rekord u visinskom skoku.

Kad smo već kod svemirskih istraživanja, znanstvenica Sara Seager predstavila je početkom godine posebnu vrstu teleskopa za promatranje egzoplaneta, ističući kako je se radi o visoko sofisticiranima napravama koje na potpuno drugi način pomažu znanstvenicima u prikupljanju podataka s drugih planeta.

''Novi uređaju pomažu nam da sa egzoplaneta prikupimo informacije koje nam do sada nisu bile dostupne – primjerice, možemo puno lakše saznati postoje li na drugim planetama životi, a jamčim vam da ćemo u sljedećim generacijama teleskopa imati uređaje koji će nam pomoći identificirati drugu Zemlju'', istaknula je Seager.

Tehnologija 3D u potpunosti je zaživjela u 2015. godini, posebice izumom 3D printera, i svoj vrhunac doživjela u medicini, gdje se sve više i više koristi u istraživačkim poduhvatima kako bi se putem ove tehnologije napravili dijelovi tijela za invalidne osobe.

Joseph DeSimeone, izvršni direktor tvrtke Carbon 3D tvrdi kako je ovo samo mali dio onoga što tek slijedi u razvoju tehnologije 3D printanja.

''3D print tehnologija trenutno se može promatrati samo kao 2D tehnologija, jer se radi o jako sporom procesu. Međutim, bili smo inspirirani scenom iz filma Terminator 2 vezanom za T1000, odnosno, razmišljali smo na način, što bi se moglo dogoditi ako bi 2D printeri mogli raditi na ovaj način – da se objekt u realnom vremenu rađa iz 'lokve' i postaje objekt u pravom smislu riječi – u čemu smo i uspjeli'', rekao je DeSimeone.

Velike promjene dogodile su se na polju medicine, a jedno od najvećih medicinskih otkrića u 2015. godini vezano je za mogućnost liječenja genetičkih bolesti.

Jennifer Doudna dio je tima koji već godinama radi na projektu pod nazivom CRISPR-Cas 9. Radi se o alatu koju omogućuje znanstvenicima da precizno ''režu'' DNK veze i na taj način ih uređuju, što bi im u konačnici moglo omogućiti liječenje genetičkih bolesti.

Zapanjujuće otkriće predstavio je i Ton Wyss-Corray, koji tvrdi da je zajedno sa timom svojih znanstvenika došao do zapanjujućih otkrića vezanih za starenje. On ističe kako su starijim miševima ubrizgali krv mladih miševa i došli do spoznaje kako su se oni počeli ponašati kao mlađi, pa čak i izgledati mlađe.

Veliki pomaci urađeni su i na polju umjetne inteligencije također u medicinske svrhe. Primjerice, izumljen je uređaj koji sprema glas na tablet, putem kojem ga šalje na prsluk koji u sebi ima vibratorne motore koji se pokreću pomoću glasa, koji nosi gluha osoba, koja na taj način ''osjeća'' zvuk i uspijeva ga dešifrirati. Ovaj izum testiran je na velikom broju osoba i u samo kratkom roku dokazano je kako se osobe koje imaju problem sa sluhom veoma brzo prilagode na ovaj način komunikacije te kako mogu preko prsluka ''čuti'' sve ono što osoba s kojom komuniciraju izgovara.

Pomalo su zastrašujući rezultati istraživanja na polju umjetne inteligencije, a posebice brine činjenica kako su znanstvenici dokazali da je moguće oduzimanje slobodne volje pojedinca i to u jednostavne svrhe – pokretanje tuđeg dijela tijela!

Neurolog Greg Cage u u 2015. godini dokazao je nevjerojatnu činjenicu uz pomoć veoma jednostavnog i jeftinog alata – na ruku jedne osobe spojio je elektrode kako bi zabilježio pokret koji neuroni šalju kako bi se pokrenula ruka. Druge elektrode spojio je na ruku druge osobe i fascinantno – dokazao da se ruka druge osobe može pomaknuti ako se pomiče i ruka prve osobe!

Emocije imaju veliki utjecaj na sve aspekte našeg života – kako učimo, kako komuniciramo, kako donosimo odluke… Međutim, emocije su u potpunosti odsutne iz našeg ''digitalnog života'', jer uređaji aplikacije koje koristimo nemaju način da ''shvate'' kako se osjećamo, što mislimo… Međutim, znanstvenica Rana el Kaliouby dokazala je da se i to može promijeniti. U 2015. godini demonstrirala je novu tehnologiju koja čita naše izraze lica i na taj način s naših lica čita naše emocije – osmijeh, zadovoljstvo, brigu… Prema njenim riječima, ovaj izum promijenit će način naše komunikacije sa uređajima, ali i način komunikacije jednih s drugima.

U automobilskoj industriji također je napravljen veliki pomak, posebice po pitanju spajanja tehnologije i automobila. Chris Urmson, direktor odjela za razvoj automobila bez vozača pri Googleu ističe kako je, statistički, najnepouzdaniji dio vozila sam vozač.

''Činimo sve napore kako bi ljude maknuli iz sjedišta vozača. Mi u Googleu smatramo da je budućnost u samovozećim automobilima, i činimo velike napore kako bi u roku od četiri godine projekt u potpunosti zaživio. Već sada imamo velika iskustva – naši automobili dnevno pređu čak tri milijuna milja provodeći testiranja, onda možete zamisliti koliko informacija prikupimo na dnevnoj bazi i koliko će se brzo razviti, a nadamo se i implementirati ova tehnologija'', poručio je Urmson.

Ogromni pomaci napravljeni su tako pomoću tehnologije na poljima medicine, automobilske industrije, razvoja…, a najveći naglasak stavljen je na umjetnu inteligenciju, u koju ogroman novac ulažu Facebook i Google, a koja bi svoju moć mogla pokazati u 2016. godini.

Umjetna inteligencija velikim korakom putem uređaja ulazi u naše svakodnevne živote, a znanstvenici smatraju da će do kraja stoljeća svako računalo biti ''pametno'' koliko i ljudska bića. Pojedini filozofi znanstvenici, kao što je Nick Bostrom, smatraju da bi tehnologija na taj način mogla preuzeti kontrolu i tvrdi da je umjetna inteligencija posljednja stvar koju čovječanstvo treba.

''Trebamo se zamisliti nad nama samima. Hoće li strojevi i računala koje razvijamo preuzeti naše živote u potpunosti? Hoće li sačuvati čovječnost? Hoće li preuzeti naše vrijednosti, ili će imati vlastite? Sve su to pitanja o kojima trebamo razmisliti. Jer, ne možemo biti uvjereni da ćemo zauvijek moći kontrolirati umjetnu inteligenciju. Što da učinimo kad ona 'pobjegne' i počne raditi protiv nas? Moramo se potruditi da umjetna inteligencija ostane slobodna, jer je ona i dalje fundamentalno na našoj strani i moramo se potruditi da nastavi dijeliti naše vrijednosti i da ne počne stvarati vlastite'', ističe Bostrom.

Nakon ovako uzbudljive 2015. bit će zanimljivo vidjeti što će nam donijeti 2016. godina u razvoju tehnologije i hoće li uređaji koje smo do sada mogli vidjeti u filmovima znanstvene fantastike zaista postati stvarnost, a zanimljivo će biti vidjeti tko će u konačnici služiti kome – tehnologija nama, ili mi tehnologiji.