Prepisivanje i varanje na ispitima dovest će do propasti društva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kritička analiza nedopustivih praksi stjecanja znanja na fakultetima društvenih i drugih znanosti (prepisivanje, korištenje mreže osobnih veza, politički pritisci) kojima se služe studenti te detektirati ključne uzroke deformacija u obrazovnoj kulturi cilj je istraživanja koje je uradila grupa autora.

Voditelj projekta profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu Nerzuk Ćurak okarakterizirao je to kao pionirski poduhvat u našoj akademskoj zajednici da se samokritički pogleda stanje na sveučilištima u BiH i vidi kako se može prevenirati nešto što je, kako je kazao, nazvano socijalnom deformacijom u akademskoj kulturi.

''Svjesni smo toga da je prepisivanje globalni fenomen, da i u uređenim demokratskim akademskim zajednicama imaju takvi pokušaji. Ipak, u uređenim institucionaliziranim državama za akademsko varanje slijede sankcije koje ne dozvoljavaju da se to pretvori u socijalnu deformaciju ili još gore u socijalnu patologiju'', kazao je novinarima.

Želja autora je da se, generalno kao rezultat tog jednogodišnjeg istraživanja, smanje nečasni oblici korištenja instrumenata za dolazak do znanja, prepisivanje, korištenje raznih tehničkih pomagala, ali da se to uradi i na institucionalnom nivou.

''To je važno jer ako ne zaustavimo eroziju obrazovanja, mi ćemo kao društvo propasti'', naglasio je Ćurak.

Istraživanje je urađeno na četiri javna sveučilišta u BiH, na relevantnom uzorku. Zahtijevalo je tridesetominutni angažman studenata koji su odgovorno pristupili anketiranju. U namjeri da se stanje u određenoj mjeri reducira i prevenira te istaknu pozitivne prakse definirane su preporuke koje su usmjerene na mijenjanje opće akademske kulture i vrednovanja znanja u samom društvu.

Tako je, po uvidu na praksu u razvijenim akademskim zajednicama, preporučeno uvođenje akademskog kodeksa časti koji bi studenti potpisivali prilikom upisa na fakultet.

''Naročito pokušavamo zainteresirati donositelje odluka da se razvija institucionalna autonomija sveučilišta, da sveučilišta ne padaju na nivo palanačke ideološke platforme vladajućih etno-nacionalnih ideologija. To u konačnici znači da treba afirmirati najbolje studente, nastavnike i istraživače, omogućiti im uvjete da rade'', naglasio je.

Profesor etike na FPN Asim Mujkić ne spori važnost tog istraživanja, ali je skeptičan o pitanju šireg prihvaćanja.

''Mislim da akademska zajednica generalno, što objektivno što subjektivno, nije spremna da se suoči s rezultatima ovog istraživanja a kamoli da ide dalje. Ovo istraživanje tek otvara vrata sljedećih važnih elemenata u potpunoj analizi visokog obrazovanja, a ono mora nužno obuhvatiti i akademsku zajednicu'', kaže on.

Upitan za razlog zbog kojeg se studenti odlučuju za prepisivanje, prof. Mujkić kaže da to svakako ne odobrava, ali ih može donekle razumjeti s obzirom na to da se trenutno na tržištu rada, nažalost, cijene snalažljivost, dovitljivost, lukavost, a ne predanost vrijednostima.

Istraživanje je nazvano "Nelegalni oblici stjecanja znanja na visokoškolskim institucijama u BiH: Studija socijalne deformacije u akademskoj zajednici", autori su Nerzuk Ćurak, Haris Cerić i Sead Turčalo, a današnjem predstavljanju na Fakultetu političkih znanosti prisustvovali su i studenti.