Problemi KCUS-a slični kao i u mostarskim kliničkim centrima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izaslanstvo Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena predsjedavajućom Lidijom Bradarom, danas je posjetila Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, te sa direktoricom Sebijom Izetbegović razgovala o modelima izlaska iz financijske krize.

Posjeta je upriličena u okviru priprema za skoru tematsku sjednicu u tom domu, a kako je Izetbegović kazala, time su parlamentarci pokazali interes za probleme koji postoje u zdravstvenim institucijama, posebno u kliničkim centrima u Mostaru, Tuzli i Sarajevo.

''Pokušavamo zajedno pronaći mogućnost za sanacijski plan i program koji bi omogućio da klinički centri profunkcioniraju, odnosno da se riješimo velikih dugovanja'', kazala je Izetbegović u izjavi za medije nakon sastanka, te dodala da je informirala izaslanstvo parlamentaraca da je financijska situacija u KCUS-u ozbiljna i teška, a „opće je poznato da smo naslijedili dug od skoro 100 milijuna KM".

Kazala je da je bilo govora o načinu na koji plaćaju dobavljačima, kako funkcionira KCUS, o neophodnoj potrebi reforme zdravstva, reforme primarne i obiteljske medicine, kao i pokušaju organiziranja konkretnog puta pacijenta - kretanje pacijenta kroz zdravstveni sustav.

Dodala je da se dugovi KCUS-a otplaćuju ravnomjerno po dospjeću obaveza i da ne postoji nikakva mogućnost da je bilo tko u tom smislu preferiran "na neki način zaslužili smo poštovanje naših dobavljača. KCUS jeste u teškoj situaciji, ali mi upornim radom uspijevamo prevladati prepreke i mislim da su naši pacijenti veoma zadovoljni".

''Naš zahtjev bi bio da se na neki način u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ugradi mogućnost da novac prati pacijenta, odnosno, da one ustanove koje pružaju najveći broj usluga budu adekvatno financirane'', naglasila je Izetbegović.

Pojašnjavajući priopćenje za javnost Sindikata radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo koji su zaprijetili i obustavom rada Izetbegović je rekla da u KCUS-u nije bilo nikakvog govora o štrajku.

''Mi smo samo zatražili pomoć u smislu jednakog nivoa opterećenosti svih zdravstvenih ustanova. Dakle, željeli smo da se jednako opterete ustanove na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou. O Sindikatu nismo uopće razgovarali'', istakla je Izetbegović.

Predsjedavajuća Bradara je kazala da su problemi na kliničkim centrima i u Mostaru, Tuzli i Sarajevu slični, „samo je struktura dugova možda na različit način prezentirana“.

''Čuli smo i vidjeli puno toga dobro, kao i da se dobrom organizacijom, dobrim menadžmentom puno toga i može popraviti u cijelom sustavu. Nama je stalo da kroz našu tematsku sjednicu utvrdimo najprije informaciju o stanju u zdravstvu u Federaciji BiH'', kazala je ona i dodala da će na osnovu toga biti donesene i kratkoročne ali i dugoročne mjere.

Navela je da je se jednom sjednicom ne može puno toga promijeniti, „ali možemo napraviti taj prvi korak dobre volje da se stanje u zdravstvu u Federaciji BiH riješi, da se izvrši pravednija raspodjela sredstava“.

Naglasila je da su zdravstvene ustanove zbog pacijenata, ali da donošenjem novih zakonskih rješenja, prije svega budu zadovoljni pacijenti, ali i oni koji im pružaju te usluge, koji ih liječe.