Psiholozi u hercegovačkim školama: Za ministarstva luksuz, za djecu potreba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na području tri županije koje uključuje Podružnica psihologa Hercegovina (Hercegovačko –neretvanska, Zapadno-hercegovačka i Herceg-bosanska) uposleno je samo trinaest psihologa. Broj osnovnih i srednjih škola na ovom području je 112, podatci su to koji su danas predstavljani na okruglom stolu "Psiholog u školi-luksuz ili potreba?" koji se u organizaciji Podružnice psihologa Hercegovine održao u prostorijama Edukacijskog centra Doma zdravlja Mostar

''Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u HNŽ-a prijavljeno je preko 110 psihologa, dok je na Zavodu za zapošljavanje ZHŽ-a prijavljeno njih pet. Prema navedenim podacima moglo bi se zaključiti kako nadležna ministarstva obrazovanja upošljavanje psihologa još doživljavaju kao luksuz. Ipak određeni pozitivni pomaci se bilježe u ZHŽ gdje se u posljednjih godinu dana počelo upošljavati psihologe u školama'', ističe se u zajedničkom priopćenju Podružnice psihologa Hercegovine.

''Na temelju provedenog istraživanja u tri županije na 88 ravnatelja i pedagoga o zapošljavanju psihologa u osnovnim i srednjim školama, njih 98 posto smatra da je potrebno zaposliti psihologa. Unatoč tome, samo 66 posto anketiranih u školama ima zaposlenog psihologa'', istaknula je Tea Vučina, predsjednica Podružnice psihologa Hercegovine.

Rezultati provedene ankete, također, pokazuju da s obzirom na vrstu poslova koje psiholozi rade u školi, ima razloga za optimizam jer najviše vremena u školama ukazuju kako je dio nastavnika psihologe prepoznao kao izvor potpore na osnovu suradnje u pogledu učenika koji imaju probleme, od strane samih psihologa uposlenih u individualno savjetovanje.

''Neke od mogućih posljedica neupošljavanja psihologa u školi su: veća vjerojatnost sagorijevanja na poslu školskih djelatnika, posebno pedagoga; površno/nedovoljno stručno tretiranje problema učenika u školi koje može dovesti do pogoršanja problema /stanja, odgođeno prepoznavanje poremećaja i poteškoća kod učenika te ograničeno provođenje preventivnih programa u školama'', govori Vučina.

Na okruglom stolu, koji je za cilj imao utvrditi percepciju uloge školskih psihologa i probleme s kojima se susreću u praksi, sudjelovali su i predstavnici Ministarstava prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske, Zapadno - hercegovačke i Herceg - bosanske županije te ravnatelji i pedagozi osnovnih i srednjih škola kao i školski psiholozi.