Računala 'bauk' čak i za zaposlene u javnoj upravi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bez obzira na sve razvijeniju računarlnu tehnologiju i postojanje interneta preko 20 godina, više od trećine bh. stanovništva je računalno nepismeno, pa stručnjaci savjetuju da bi institucije i ministarstva trebala pokrenuti brojne akcije informatičkog opismenjavanja.

Prema podatku Agencije za statistiku BiH, 38,7 posto bh. stanovništva je računalno nepismeno, dok 23,9 posto samo djelomično poznaje rad na računalu.

"Ono što možemo kolokvijalno nazvati računalnom pismenošću jeste da osoba zna upravljati osnovnim računalnim alatima kao Microsoft Office ili neki drugi paket", rekao je Srđan Rajčević, direktor Agencije za informatičko društvo RS. On je dodao da to podrazumijeva da osoba zna i obrađivati tekst, zna računati kalkulacije, rukovati operativnim sustavima, pišu Nezavisne novine.

Rajčević preporučuje formalnu i neformalnu edukaciju kao oblik borbe protiv računalne nepismenosti. Takvih projekata je ranijih godina bilo, ali ih je potrebno nastaviti.

Slobodan Dragičević, tajnik Udruženja za informacijsko-komunikacijske tehnologije u Gospodarskoj komori RS, pod računalnom pismenošću podrazumijeva efikasno korištenje osnovnih računalnih aplikacija, plus dodatnih aplikacija koje su važne za oblasti kojom se neka osoba bavi.

Prema riječima Enesa Osmančevića, profesora Filozofskog fakulteta u Tuzli, koji istražuje i virtualne komunikacije, postotak računalno nepismenih osoba u BiH je visok s obzirom na to da internet postoji više od dva desetljeća.

"Vrijeme, koje možemo nazvati razdoblje inkubacije, bilo je sasvim dovoljno da se ta informatička pismenost raširi među stanovništvom. Zabrinjava što je veliki broj informatički nepismenih koji rade u javnim ustanovama, obrazovnim institucijama, a radi se uglavnom o ljudima srednje i starije životne dobi", rekao je Osmančević.

On smatra da mlađe generacije manje-više uspješno koriste računalnu tehnologiju, ali dodatni problem je što nitko u državi ne vodi računa o potrebi informatičkog opismenjavanja stanovništva. Prema njegovom mišljenju, ministarstva i obrazovne institucije trebaju povesti akciju informatičkog opismenjavanja ljudi koji nisu imali informatiku u školama.

Mladen Mirosavljević, profesor na "Banjaluka Collegeu", kaže da je najviše onih koji poznaju elementarne radnje u nekim od "Microsoftovih" programa, najčešće Word, Excel i Power Point, tako da se u tom slučaju može govoriti o informatičkoj polupismenosti. On kaže da ipak danas ne postoji firma koja raspisuje konkurs za novozaposlene a da u njemu ne traži obavezno poznavanje kompletnog Microsoft Officea.

Kako kaže, i bez preciznih statističkih podataka sasvim je jasno da se Hrvatska nalazi još ispred Srbije kada je riječ o informatičkoj pismenosti i posvećenosti države poticanju svega što je vezano za informatiku kao biznis, zatim je tu Srbija, pa tek onda BiH i Crna Gora.

"Država mora shvatiti značaj i mogućnosti koje se pružaju kada je riječ o svemu onome što je vezano i za informatičku pismenost i mogućnosti razvoja biznisa. U teoriji će vam izgledati da se u svemu tome daleko odmaklo, počev od zakonske regulative pa do agencija koje se time bave, ali u praksi stvari stoje sasvim drugačije", rekao je Mirosavljević. On je istaknuo da u RS još nije profunkcionirao u praksi ni elektronski potpis, a kamoli šta drugo.

Ivan Šijaković, sociolog, kaže da su računalno nepismene osobe vjerovatno stariji ljudi, nižeg obrazovanja i da uglavnom žive na selima.

"Ti ljudi bit će u velikom problemu jer se sve prevodi na informatičku pismenost. Oni će uskoro morati da dobivati mirovinu i plaćati račune online putem", rekao je Šijaković, dodajući da država mora financirati kurseve koji bi stariju populaciju doveli do razine elementarne računalne pismenosti.

To što netko zna koristiti društvene mreže i lajkati na Facebooku takođe ne znači da je potpuno računalno pismen ako ne zna koristiti Microsoft ili druge pakete i raditi s njima.