Regija ostaje bez liječnika: Zdravlje će postati privilegija rijetkih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zdravstvene sustave u državama regije godišnje napusti više od 2.000 liječnika koji, tražeći adekvatno rješavanje egzistencijalnog pitanja, ali i napredovanja u struci, odlučuju da život i karijeru nastave u nekoj od ekonomski razvijenijih europskih zemalja.

Osim specijalista, koji nakon dugogodišnjeg rada odlaze u inozemstvo, zemlje zapadnog Balkana napušta sve veći broj mladih liječnika, neposredno nakon završetka studija. Socijalno statusno pitanje i položaj doktora medicine u zdravstvenima sustavima nije dobar, plate su male, a stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje postati privilegija rijetkih, piše agencija Anadolija.

Iako ne postoje točni podaci o tome koliko je liječnika napustilo zdravstvene ustanove u regiji, liječničke komore i istraživačke organizacije procjenjuju da Srbiju godišnje napusti 600 liječnika, Makedoniju 500, Bosnu i Hercegovinu 350, Albaniju 150, Crnu Goru 20.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, tu zemlju su u posljednje tri i po godine napustila 524 liječnika, dok je u istom razdoblju s Kosova otišlo njih 400.

Stručnjaci tvrde da je broj liječnika koji godišnje napuste navedene zemlje veći od podataka koje imaju liječničke komore, s obzirom na to da kada završe medicinski fakultet nemaju obavezu da se prijave u registar liječničkih komora a, osim toga, određen broj njih je i na birou.

Liječnici iz zemalja regije najčešće odlaze Njemačku, Austriju, Švedsku, Norvešku, Veliku Britaniju ili Sloveniju, gdje im se uz višestruko višu plaću, nude i bolji uvjeti rada.

U 2016. godini iz Bosne i Hercegovine je prema neslužbenim podacima otišlo više od 350 doktora medicine, a taj se trend, ocjenjuju stručnjaci, nastavlja i ove godine. Završetak medicinskog fakulteta, učenje njemačkog ili nekog drugog stranog jezika postaje prioritet mladih iz ove struke.

Ostaju uglavnom stariji liječnici

Federaciju BiH koja broji oko 5.300 doktora medicine za deset mjeseci 2016. godine je napustilo oko 300 doktora medicine, istaknuo je Predsjednik Liječničke komore FBiH prim. dr. Harun Drljević.

Drljević je za AA pojasnio da, osim doktora medicine, Federaciju BiH odmah po završetku fakulteta napuštaju i mladi, tek svršeni liječnici, pa je približan broj liječnika koji odlaze iz ovog bh. entiteta u inozemstvo oko 350.

"Migracija doktora medicine u ovim krajevima nije novi fenomen. Oni su odlazili i u ranijim vremenima. Ali ono što je novo su dvije činjenice: migracija poprima epidemijski karakter, jer nikada u ovolikom obimu nisu odlazili doktori ranije, i odlaze mladi doktori, tek svršeni, specijalizanti i mladi specijalisti – najpotentnije tkivo ljekarskog korpusa, demografski rečeno, podmladak. To je onaj dio koji za 10 – 15 godina, kad stručno stasa, treba da preuzme zdravstveni sustav u Federaciji", izjavio je predsjednik Liječničke komore Federacije BiH.

Ističe kako starije generacije doktora ostaju u bh. zdravstvenim sustavima i kako one neće moći u budućnosti adekvatno preuzeti rastuće potrebe u zdravstvenoj njezi.

"Stanovništvo BiH demografski evidentno stari, a starije stanovništvo, što je sasvim normalno, češće obolijeva od različitih patologija, pa tako ima mnogo veće potrebe za brojem i kvalitetom zdravstvene usluge. Mladi kadar odlazi, a stari kadar će u budućnosti biti još stariji i neće moći biološki udovoljiti tim zahtjevima", objašnjava Drljević.

Dodaje da demografskom analizom Jedinstvenog registra Liječnika Federacije BiH, koji vodi federalna komora, može se konstatirati da broj liječnika u tom Registru raste, ali da je demografski odnos starih i mladih liječnika nepovoljan. Upozorava da će se taj odnos u budućnosti dodatno pogoršavati, upravo zbog odlaska mladih liječnika.

EU dobiva školovan kadar bez ikakvih ulaganja

Drljević navodi da je o ovom problemu u više navrata informirao javnost i nadležne institucije, ali da su odgovori i reakcije izostali.

"Školovanje i obuka jednog doktora medicine je dugo i vrlo skupo. Zemlje EU u koje ovi mladi liječnici odlaze dobivaju 'gotove doktore', a da nisu investirale ni marke u njih na bilo koji način. 'Gotov, svršen, educiran doktor' – besplatno. To je veliki poklon za zdravstvene sustave zemalja EU", zaključio je Drljević.

Kada je riječ o odlasku liječnika iz Republike Srpske, iz Komore doktora medicine tog entiteta ističu da ne vode evidenciju o odlasku doktora, ali da izdaju potvrde svojim članovima koji se žele zaposliti na teritoriji koju pokriva druga komora.

"To su doktori koji odlaze da rade u druge zemlje. U toku 2016. godine izdali smo 55 takvih potvrda. To je jedan do dva posto od ukupnog broja naših članova sa licencom, što mi smatramo da nije zabrinjavajući broj. Uz to, potrebno je da znate da je samo jedan manji dio onih koji su uzeli potvrde stvarno i otišao. Većina njih nije našla odgovarajuće pozicije. Dio njih i dalje traži, a neki su već odustali", istakao je u izjavi za AA predsjednik Komore doktora medicine Republike Srpske prof. dr. Nebojša Jovanić.

U Srbiji 900 zahtjeva za odlazak

Prema podacima Liječničke komore Srbije, godišnje se potpiše oko 900 zahtjeva o odlasku u inozemstvo, ali nema podataka o tome koliko ih zaista i ode.

Neslužbeno, iz Srbije godišnje emigrira oko 600 liječnika. A, prema podacima koje je Međunarodna istraživačka organizacija Healthgrouper priopćeno je prošle godine, iz te zemlje samo u Njemačku godišnje ode oko 150 liječnika.

Prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta u Beogradu Petar Bulat za AA ističe da je dosadašnja praksa pokazala da mladi liječnici najviše odlaze u Njemačku, pa Norvešku, dok stariji i specijalisti idu u arapske zemlje.

To potkrepljuje i istraživanje portala Infostud koje je pokazalo da je i u prethodnom upisnom roku najtraženiji bio Medicinski fakultet, a da su brucoši baš taj fakultet birali jer žele da odu u inozemstvo.

Odlazak iz Hrvatske želi 60 posto mladih liječnika

Hrvatsku je od ulaska u Europsku uniju (2013. godine) napustilo 525 liječnika, od kojih je 249 starosti između 25 i 35 godina. Od ukupnog broja, 53 posto su žene, dok je prosječna dob onih koji odlaze 39 godina.

Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) su krajem prošle godine objavili da upravo mladi liječnici, starosti od 27 do 40 godina, najviše apliciraju za odlazak na rad u inozemstvo.

"Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina zdravlje će postati privilegija rijetkih, a ne pravo svih građana Republike Hrvatske", poručio je tada Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.

Podsjećamo, istraživanje provedeno u ožujku prošle godine, pokazalo je da je 92 posto mladih liječnika u Hrvatskoj nezadovoljno svojim položajem u odnosu na kolege u EU, a 77 posto anketiranih ne vidi perspektivu u hrvatskom zdravstvenom sustavu te očekuje nastavak istog stanja ili njegovo pogoršanje.

Namjeru za odlaskom iz Hrvatske pokazalo je oko 60 posto mladih liječnika. Glavni razlozi napuštanja su: bolji uvjeti rada, bolja uređenost zdravstvenog sustava, bolji materijalni uvjeti i plaća, ali i veća mogućnost stručnog i zdravstvenog napredovanja.

U razdoblju od pristupanja Hrvatske u EU, ukupno je 1.232 liječnika ishodilo EU potvrdu od HLK-a, a trend potražnje za ovim certifikatom je u porastu. Najviše liječnika koji napuštaju Hrvatsku je iz Zagreba, zatim Primorsko-goranske županije, a najmanji trend odlazaka je iz Požeško-slavonske županije.

Crnogorski zdravstveni sustav svake godine napusti oko 20 liječnika. Iz Sindikata doktora medicine upozoravaju da ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje će postati privilegija.

Crnoj Gori nedostaje 700 liječnika

U crnogorskom zdravstvenom sustavu radi oko 220 liječnika na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj liječnika je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 liječnika.

Iz Liječničke komore Crne Gore nemaju točne podatke koliko je liječnika u posljednjih nekoliko godina napustilo Crnu Goru, odnosno zdravstvene ustanove u toj državi, ali navode da im se za izdavanje te potvrde godišnje obrati od 15 do 20 liječnika.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, u razgovoru za AA je istaknula da mladi liječnici uglavnom odlaze u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Norvešku sa ciljem da trajno zasnuju radni odnos, dok liječnici sa dugogodišnjim iskustvom uglavnom periodično odlaze na kruzere.

"Većina mladih ljudi ide odmah nakon završenog fakulteta, što govori u prilog očiglednoj krizi u kojoj se nalazi naš zdravstveni sustav. Koliko smo upoznati, ista situacija je i u zemljama regije gdje se pak preciznije govori u kom broju mladi ljudi napuštaju svoje države. Također, želimo ukazati na problem, da pored nedostatka liječnika i njihovog masovnog odlaska iz javnog sektora, na Birou rada imamo 106 nezaposlenih doktora medicine, u trenutku kada u Crnoj Gori nedostaje 700 specijalista", kazala je dr. Popović-Samardžić.

Migracija liječničkog osoblja bilježi rastući trend i u Makedoniji. Prema podacima koje je objavila Međunarodna istraživačka organizacija Healthgroup, tu zemlju godišnje napusti oko 500 liječnika.

U Albaniji je prošle godine 160 liječnika zatražilo potvrdu potrebnu za odlazak na rad u inozemstvo, posebno u Njemačku i Švedsku. Prema službenim podacima, tu zemlju je 2014. napustilo 145 liječnika, dok je 2015. emigriralo njih 130.

Rukovoditelj istraživanja organizacije Healthgrouper za Albaniju Gazmend Koduzi je u nedavnoj izjavi za AA rekao da godišnje u toj zemlji oko 400 liječnika preda zahtjev za odlazak na rad u inozemstvo, ali da točan broj izdanih potvrda nije potvrđen. Koduzi je rekao da je u Albaniji 1,1 liječnik na 1.000 stanovnika, što je triput manje od europskog standarda, koji podrazumijeva 3,3 liječnika na 1.000 stanovnika. Istakao je da ovaj broj nastavlja opadati i upozorava da bi se jednog dana moglo dogoditi da u Albaniji neće biti dovoljno liječnika koji bi brinuli o cjelokupnom stanovništvu.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Kosova, u protekle tri godine zdravstvene ustanove u toj zemlji napustilo je 400 liječnika, a taj trend nastavlja rasti.

Znam tko će mene, ali tko će vas liječiti

Irnis Bišćo (23), student pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, je jedan od onih koji ozbiljno razmišlja o traženju zaposlenja vani. Osnovni razlozi koji su ovog studenta iz Kaknja potaknuli da razmatra opciju odlaska iz BiH su ekonomske prirode i organiziraniji zdravstveni sustav. U to se uvjerio i sam dok je radio kliničku praksu u Sloveniji i Turskoj.

Osnovni cilj mu je usavršiti se u ovom zanimanju jer je, kako je kazao, medicina nešto u čemu se izuzetno pronalazi pa stoga smatra da mu država koja je razvijenija od BiH može mnogo više ponuditi.

''Nekada se zapitam da li sam sebičan jer želim da napustim državu koja mi je pružila besplatnu edukaciju, ali ta ista država ne poduzima nikakve konkretne korake kako bi me zadržala ovdje. Nezahvalno bi bilo i prema bh. pacijentima koji su mi tolike godine edukacije služili kao 'pokusni kunići', a i prema onim asistentima koji su se trudili da mi prenesu znanje i iskustvo koje ću ja potencijalno iskoristiti na drugom mjestu. Ja cijenim svoju domovinu, zaista, ali ne više od sebe i poziva, stila života, koji sam odabrao", izjavio je budući doktor medicine.

Želju da ostane u BiH i bude faktor koji će pomoći bh. zdravstvu izrazio je Bekir Ovčanin, koji uskoro treba diplomirati na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Kako je kazao, njemu i njegovim kolegama novac nije bitan, koliko je bitna prilika da rade i usavršavaju se.

"Mi, mladi, ne tražimo da nam se daju odmah visoke plaće, pozicije ili bilo što. Tražimo da nam se pruži prilika da se dokažemo da možemo i da hoćemo sustav učiniti boljim. Nova smo snaga, imamo nove ideje, nova saznanja. Čitamo iz medicine, pratimo žurnale. Mi, mladi smo snaga koja može pomoći, ne samo zdravstvu već i samom društvu”, kazao je Ovčanin.

Istaknuo je da je jedan od glavnih problema u bh. zdravstvu izuzetno mali broj natječaja za specijalizacije koje su, smatra ovaj student, ono što održava sam zdravstveni sustav da funkcionira. Podsjeća na podatak da je na jednu poziciju koja se ranije otvorila u Sarajevu prijavilo 300 mladih liječnika.

"Ako nastavimo ovim trendom da gubimo ljude koji su najbolji, koji su pokazali da imaju snagu, potencijal i znanje, ne znam tko će sutra da liječi ovdje. Ja često volim reći, kad sam u razgovorima sa predstavnicima vlasti “ja znam tko će mene liječiti, ali pitanje je tko će vas.”Ljudi će ovdje ostati na medicini 60-ih i 70-ih godina. Odoše oni koji su najpotentniji i koji mogu promijeniti ovo društvo. Vlasti moraju shvatiti da budućnost ove države mora biti planska, strateška, sustavna, planirano jasno i da oni koji su stvarno najbolji, ostaju. Dosad smo imali trend da oni koji su najbolji najčešće odlaze", zaključio je Ovčanin.