Samo 30 posto romske djece završi školu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Romski informativni centar Kali Sara zajedno s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i partnerskim organizacijama organizator je konferencije koja je u ponedjeljak počela u Sarajevu, a osnovni cilj je podrška i promocija inkluzivnog i nediskriminatorskog obrazovanja za svako dijete.

Sudionici konferencije, predstavnici organizacija i institucija, pod nazivom "Inkluzivno obrazovanje bez diskriminacije" suglasni su da se radi o značajnoj temi.

Njima će, u dva dana, biti prezentirani institucionalni mehanizmi za implementaciju Programa za borbu protiv diskriminacije i inkluziju romske djece u obrazovni proces, a imat će mogućnost za razmjenu iskustava i lekcija radi sprječavanja i borbe protiv diskriminacije u procesu obrazovanja, javlja Fena.

Na press konferenciji tim povodom pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija kazala je da je kod nas osnovnim obrazovanjem obuhvaćeno oko 70 posto romske djece, ali ih tek 30 posto uspije i završiti školu. Nisu, kako je navela, zadovoljni niti s obuhvatom romske djece predškolskim odgojem.

''Pokazatelji o romskoj djeci su mnogo lošiji u odnosu na ostalo stanovništvo u pogledu njihovog razvoja i vitalnih statistika. Jako je potrebno da surađujemo mi unutar institucija kao i s Romima i njihovim asocijacijama jer za ono što trebamo uraditi potrebna je sva moguća pomoć pogotovo zbog činjenice da veliki broj romske djece ne završi osnovno obrazovanje'' kazala je.

Đuderija je naglasila da se u oba bh. entiteta poduzimaju određene aktivnosti da bi što više romske djece završilo školu. Precizira da već i imaju određene socijalne mjere za svu djecu u stanju potrebe bez razlike, ali da to nije dovoljno.

''Ključni zadaci za naredno razdbolje su asistenti u nastavi da bi romska djeca dostigla gradivo i olakšano učila, kao i koordinatori u zajednicama da animiraju i obitelji i zajednice da bi što više djece završilo osnovnu pa i srednju školu'' kazala je.

Zamjenica Šefa Misije OSCE-a u BiH Nina Suomalainen navela je primjer Finske, države iz koje dolazi, gdje je obavezno osnovno obrazovanje (od prvog do devetog razreda), precizirala da je obaveza roditelja da šalju djecu u školu te naglasila da u slučaju da to ne mogu realizirati, socijalni radnici ustvrđuju razlog i razmatra se mogućnost sankcija u tom smislu.

''Nekad to nije ni pitanje novca, tad vlasti imaju obavezu razgovarati s roditeljima, da ih uvjere da je bolje da njihova djeca idu u školu umjesto što rade ili budu na ulici'' kaže ona, javlja Fena.

Izvršna direktorica Fonda otvoreno društvo BiH Dobrila Govedarica primijetila je da je „što se zakona tiče i kod nas osnovno obrazovanje obavezno, ali postupanja vlasti nije isto.“

Dervo Sejdić iz Romskog informativnog centra Kali Sara kaže da su određene studije o vrstama i obujmu diskriminacije djece u procesu obrazovanja pokazale da je socijalna distanca primjetna kao osnova diskriminacije.

Tu se, kaže, misli na sve socijalno ranjive ili ugrožene grupe, na etničku, nacionalnu pa i vjersku različitost i odnos nastavnog kadra prema djeci koja dolaze iz takvih grupacija, njihovih kolega učenika i roditelja pogotovo iz imućnijih obitelji.

''BiH je usvojila antidiskriminacijski zakon, ali u procesu obrazovanja nemamo konkretnih mehanizama kako preduprijediti, prepoznati i kako se boriti protiv diskriminacije'' kaže Sejdić.