Potencijal nije prepoznat
Snažan uspon IT sektora u Bosni i Hercegovini
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Informacijski i komunikacijski (IT) sektor bilježi uspon i spada među najbrže rastuće gospodarske sektore u Bosni i Hercegovini. Angažiranje zapadnih IT kompanija godinama je bio uobičajeni način za odljev novca iz bh. gospodarstva ali danas ovaj sektor u BiH ima potencijal da bude vodeća industrija koja generira najveći prihod u odnosu na bruto nacionalni dohodak (GDP), napisao je u autorskom tekstu za Huffington Post direktor pri Centru za transatlantske odnose SAIS iz Washingtona Saša Toperić.
Posljednjih godina, mladi softverski inženjeri i stručnjaci su počeli osnivati vlastite kompanije, podižući nivo digitalizacije u cijeloj zemlji. Sada rade rame uz rame s velikim multinacionalnim kompanijama. To je dovelo do izuzetnog rasta u IT sektoru. Broj kompanija i novih start-upa se stalno povećava, a prema podacima udruženja BIT Alliance (krovna organizacija za industriju razvojnog softvera) oko 1.400 kompanija i oko 2.500 do 3.500 programera radi u IT sektoru i kompjuterskom programiranju u BiH.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prepoznala je potencijal i uspostavila suradnju s BIT Allianceom da bi napravila šestomjesečni „ICT boot camp“. BIT Alliace je organizacija čiji su članovi kompanije izvozno orijentirane, a zajednički su u 2015. godini ostvarile 20 milijuna dolara izvoza. Upošljavaju 700 radnika.
The ICT Sector: A Rapidly Growing Industry in Bosnia and Herzegovina
The article was co-written with Tea Ivanovic, Fellow, the Center for Transatlantic Relations, The Johns Hopkins School of Advanced International Studies (SAIS). The information and communications technology sector ( ICT) is one of the fastest growing sectors in Bosnia and Herzegovina (BiH).
Primjer jedne uspješne kompanije je "Lanaco", najveća privatna firma u ovoj oblasti u BiH, uspostavljena 1990. u Banja Luci. Istovremeno, to je jedna od najboljih kompanija u obiteljskom vlasništvu na zapadnom Balkanu. Posluje u 10 odjela s više od 280 uposlenih.
Ti mladi, visokoobrazovani stručnjaci imaju više od tisuću posebnih stručnih certifikata, a 80 posto prihoda ostvaruju od svojih proizvoda i usluga omogućavajući kompaniji da uloži milijune dolara u razvoj softvera, obrazovanje i obuku uposlenih. S namjerom da poveća broj kvalitetnih programera, ova je firma organizirala kamp za mlade programere „Pitam da“, zajedno s asocijacijom "Gaudeamus", čiji je cilj da ohrabri učenike srednjih škola da se zainteresiraju za programiranje. "Lanaco" je dobio mnoge međunarodne nagrade, a od travnja 2016. je dio elitnog programa Londonske burze (London Stock Exchange ELITE Program), što je dokaz strateškog priznanja uspješnosti kompanije i prilika da se i dalje razvija i prilagodi digitalnoj transformaciji globalnog tržišta.
Drugi primjer je misija:web, konzultantska firma iz Sarajeva, osnovana 2003. godine. Od lokalne kompanije izrasla je u međunarodnu firmu koja realizira projekte za klijente iz cijelog svijeta. Zapošljava mlade i ambiciozne inženjere i radnike koji surađuju s rastućim tržištem malih i srednjih poduzeća te start-upa u različitim industrijskim sektorima.
Ovaj sektor ima veliki potencijal da pozitivno utječe na nezaposlenost u BiH. Država tek treba prepoznati nesumnjivi potencijal te osigurati poticaje i subvencije za IT industriju. Kako procjenjuje "BIT Alliance", BiH troši samo 0,04 posto GDP-a na ovu industriju, dok je svjetski prosjek 2,7 posto.
Slične probleme IT sektor ima i u drugim državama regije. Izuzetak su Slovenija i Hrvatska koje imaju visoko razvijene tehnološke parkove osnovane još u devedesetim godinama. Tehnološki park u Ljubljani okuplja više od 300 kompanija s oko 1.500 uposlenih. Ništa manje važni nisu klasteri poput "BIT Alliance" u BiH.
U Hrvatskoj postoji Udruženje izvoznika softvera CISEx, a u Srbiji ICT klaster u Vojvodini.
U Makedoniji čak 2,4 postoji uposlenih radi u ovom sektoru i donosi oko 450 milijuna dolara. Albanija također pokazuje znakove napretka u ovoj oblasti i ima više od 8.000 ICT profesionalaca i 1.800 aktivnih kompanija, od čega je 58 novih i domaćih firmi.
Bugarska ima jednu od najduže aktivnih ICT industrija u regiji, a kompletan sektor doprinosi s 10 posto cjelokupnom bruto nacionalnom dohotku. Bugarska je u samom vrhu po konkurentnosti IT sektora u jugoistočnoj Europi prema indeksu IT industrije objavljenom 2011. godine. Rumunska kompanija "GeCaD" je razvila antivirusni softver „Microsoft RAV“, a firma iz Bukurešta "Softwin" je napravila poznatu sigurnosnu internet tehnologiju BitDefender. Nakon deset godina ovaj softver koristi pola milijarde ljudi širom svijeta.
Zemlje zapadnog Balkana i dalje imaju duboke rane iz prošlosti koje ih i dalje progone, ali bi trebale podržati ove visokokvalificirane profesionalce koji mogu pomoći u oblikovanju svjetlije budućnosti, otvaranju novih radnih mjesta, a time i u jačanju sigurnosti i stabilnosti regije. Sudjelovanje državnih institucija u cjelovitom i strateškom pristupu, a da bi postigli sustavna rješenja, neophodno je za ovaj sektor.
Ovi ljudi žive u svijetu nula i jedinica, uvijek živeći i razmišljajući globalno, stalno upleteni u matricu beskonačne mreže najnovijih tehnologija i razvoja digitalnog svijeta za sve dijelove naših života. Njih ne opterećuje dnevna politika, etničke podjele, povijest i političke krize koje često vode u depresiju, usporavaju obnovu regije, napredak i europske integracije. I, zato, ovo su doista ohrabrujuće vijesti, napisao je Toperić u tekstu za Huffington Post.