Praćenje komunikacije
Snowden objavio dokumente o napadu obavještajnih agencija na antivirusne softvere
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema dokumentima koje je javnosti ustupio Edward Snowden, američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) uspješno je hakirala popularni antivirusni softver kako bi pratila korisnike i ostvarila pristup računalnim mrežama, javlja Anadolu Agency (AA).
NSA je zajedno sa britanskom obavještajnom službom (GCHQ) provela godine izrađujući sigurnosni softver koji bi ulazio u trag e-mailovima i drugim vidovima elektronske komunikacije.
Špijunske agencije uložile su posebne napore kako bi probile u softver moskovske kompanije Kaspersky Lab koja je također registrirana u Velikoj Britaniji. Ime ruske kompanije koja ima više od 270.000 korporativnih klijenata i čiji softveri štite više od 400 milijuna računala širom svijeta u više navrata je spomenuto u dokumentima.
Među dokumentima koje je Snowden objelodanio nalazi se GHCQ-ov zahtjev za obnovu ovlaštenja iz 2008. godine u kojem se tvrdi da su proizvodi Kaspersky ometali njihove špijunske poduhvate.
"Sigurnosni proizvodi poput ruskog antivirusa Kaspersky i dalje ometaju moć GCHQ-ove eksploatacije kompjuterske mreže, dok je analiza softverskih sustava od esencijalne važnosti kako bi se eksploatirao takav softver i spriječilo otkrivanje naših aktivnosti", navedeno je u zahtjevu za obnovu ovlaštenja.
"Ispitivanje softvera Kaspersky i drugih sličnih proizvoda se nastavlja", dodaje se.
U istom zahtjevu britanska obavještajna služba priznaje da je legalnost analize softverskih sustava upitna uz napomenu da bi u drugim slučajevima to bilo kršenje autorskih prava.
U dokumentima se također navodi da će američka obavještajna agencija pratiti e-mail račune pridružene kompanijama koje proizvode sigurnosne softvere. Agencija se nadala da će špijuniranjem pošte doći do podataka o slabim točkama u programiranju.
Budući da proizvođači računalnih operativnih sustava duboko vjeruju u sigurnosne softvere, često im daju odobrenja koja su inače uskraćena većini drugih korisnika softvera. Stoga, vladine obavještajne agencije žele prodrijeti u sustave antivirusnog programiranja zbog njihovog neograničenog pristupa.